Micubiši – od aviona, vagona i brodova do automobila

Auto 28. jun 201618:56 > 20:01
REUTERS/Toru Hanai/ arhiva

Istorija kompanije Mitsubishi Motors počinje 1917. godine kada je sa proizvodnih traka izašao prvi sedan sa sedam sedišta, koji se zasnivao na modelu FIAT Tipo 3.

Automobil se pokazao kao potpuni promašaj, a proizvodnja je prekinuta u momentu kada je sa traka izašlo samo 22 primerka.

Tek nakon spajanja Mitsubishi Shipbuliding Co. I Mitsubishi Aircraft Co. 1934. godine, ova kompanija dolazi do svog vrhunca.

Kompanija koja se bazirala prevashodno na proizvodnju aviona, brodova i vagona, 1937. godine je lansirala svoj prvi model automobila – limuzinu PX 33. Nažalost, automobil je bio dizajniran i namenjen pre svega za vojnu upotrebu, s obzirom na rat koji se približavao. Tek po završetku rata kompanija je krenula sa proizvodnjom dva izuzetno interesantna prevozna sredstva – trotočkašem Mizushima i skuterom sa veoma interesantnim imenom – Silver Pigeon. Desetak godina kasnije, Japan je bio suočen sa velikim problemom prevoza mnogobrojnih višečlanih porodica.

Upravo tada se na tržištu pojavio Mitsubishi 500 sedan, a nešto kasnije, 1963. godine, i Minica Colt 1000.

Sledeći bitan korak za Mitsubishi je bilo ujedinjenje sa inostranim proizvođačima automobila.

Chrysler je otkupio 15 odsto vlasništva i na taj način proširio tržište japanskom proizvođaču i na SAD i Australiju.

Na taj način, Mitsubishi je uspeo da poveća i svoju prodaju u Evropi. Međutim, 1980. godine, američki partner je bio primoran da proda svoj udeo na tržištu Australije.

Dve godine kasnije, Mitsubishi je ušao na tržište SAD prvi put pod svojim imenom sa sedanima Tredia i Cordia, i kupeom Starion.

Prodato je oko 30.000 vozila, ali je menadžment japanske kompanije zahtevao rast prodaje, što se postiglo aktivnom reklamnom kampanjom na teritoriji SAD.

Kuriozitet je podatak da je davne 1977. godine Mitsubishi sa tržišta morao da povuče 163.707 automobila zbog greške u kvačilima. Ova operacija je tada koštala kompaniju oko 200 miliona USD.

Do kraja 80ih, Mitsubishi je prodao oko 1.5 miliona jedinica svojih vozila u celom svetu.

Mitsubishi i Chrysler su 1987. osnovali novu kompaniju u državi Ilinois i dali joj ime Diamond Star Motors.

Upravo sa njenih traka su izašli modeli Mitsubishi Eagle, Talon i Plymouth Laser. 1988. godine Mitsubishi je u vlasništvu imao samo 25 % zajedničke kompanije, dok je Chrysler podigao svoj udeo na 20 odsto.

Nešto kasnije,1992. godine, američka firma smanjuje svoj udeo na svega 3 %, ostavljajući Mitsubishi kao jedinog i većinskog vlasnika.

Mitsubishi motors 1995. godine menja ime u DSM za američko tržište.

Pored toga, već 2002. godine je otvorena još jedna proizvodna linija namenjena američkom tržištu.

Mitsubishi 2006. godine izbacuje novi model za azijsko tržište – Mitsubishi I, kao i modele koji su stekli veliku popularnost u Evropi -Lancer i Outlander.

Interesantna je priča koja se tiče zajedničkih ulaganja Mitsubishija sa drugim kompanijama.

Pored već pomenutog Chrysler-a, navešćemo joint venture s Renaultom koji je 2013. godine rezultirao zajedničkom firmom pod imenom Renault Samsung u južnokorejskom gradu Busan.

Saradnja sa francuskom PSA grupacijom se ogledala kroz zajedničku platformu za automobile Peugeot 4007 i Citroen C-Crosser koji se baziraju na Outlanderu.

Zatim, u Evropi je bila interesantna saradnja sa Volkswagenom koji je japanskoj kompaniji do 2010. isporučivao dizel motore za modele Lancer, Grandis i Outlander.

U Velikoj Britaniji i Australiji saradnja je ostvarena kroz proizvodnju modela koji se u GB zvao Mitsubishi Sigma a u Australiji Londsale Sigma. U Maleziji se proizvodi „Proton“.

Početak automobilske industrije u Južnoj Koreji je upravo vezan za kooperaciju Mitsubishi-ja i Hyundai-ja iz koje je nastao Pony.

Važno je naglasiti da Mitsubishi ima saradnju i sa velikim brojem kineskih proizvođača automobila, što kroz udeo u vlasništvu, što kroz prodaju tehnologije.

Danas je Mitsubishi, uz Tojotu i Hondu, najveći japanski proizvođač automobila sa značajnim udelom u prodaji i u svetskim okvirima.

Autor teksta je Rajko Martinović.