EU ne gleda "rado" na dolazak Kineza u Železaru Smederevo

Ekonomija 01. apr 201617:58 > 20:45
N1

Sudbina srpske čeličane razrešava se u trenutku kada cena čelika gotovo vrtoglavo pada. "Konce" je na globalnom tržištu pomrsila Kina - neuravnoteženom ponudom i tražnom te sirovine, što se odrazilo i na Srbiju.

Najveći proizvođač čelika u Velikoj Britaniji – „Tata Steel“ – otpušta na hiljade radnika. Pokušava da pronađe rešenje za višemilionske gubitke usled krize u čeličnoj industriji.

„Tata Stil zajednica će se boriti, jer ovo nije kraj. Ova čeličana može da i dalje pravi novac. Radna snaga je bez premca, ali i kvalitet našeg čelika. Jako je važno da se zadrže ove dve čelične peći i da se održi proizvodnja čelika! To je nacionalno blago, tražimo pomoć od naše Vlade“, ističe jedan od radnika u Tata Steelu.

A istovremeno, u Srbiji se razrešava sudbina Želežare i čeka vatromet. „To mi je najveća nada i još čekam onaj vatromet. Nadam se da ćemo taj vatromet uskoro da imamo, nadam se. To je velika i užasno važna stvar, ne samo za 5.000 ljudi koji rade u Železari, već i za još 5.000 do 10.000 kooperanata za sveobuhvatni i i sveukupni ambijent poslovni u Srbiji, za rast našeg bruto domaćeg proizvoda. Pitanje od najvećeg nacionalnog značaja“, rekao je danas premijer Aleksandar Vučić.

Na putu do slavlja postoji prepreka – globalna kriza u industriji čelika, odražava se lokalno. Srbija će na dalje morati da garantuje da će na evropsko tržište, plasirati isključivo srpski čelik. A sve to jer su na relaciji Brisel – Peking, niske cene čelika, koje Kina plasira – sporne.

Zvuči gotovo neverovatno, ali pad investicija i gradnje u Kini itekako je uticao na pad cena čelika u Evropi i ostatku sveta, a evo i kako. “Kina drži gotovo 50 odsto svetske proizvodnje čelika, a usled pada investicija, došlo je i do nagomilavanja čelika, koje na domaćem tržištu nije moglo da se apsorbuje, stoga je Kina postala prava ‘tempirana bomba’ kada je reč o čeliku. Sav taj neiskorišćen čelik slio se potom u Evropu i ostatak sveta, što je dovelo do dramatičnog pada cena čelika”.

Kina danas odgovara Evropi i povećava carinu za čelik iz Evropske unije, Japana i Južne Koreje za 46,3 odsto, jer su pretrpeli „znatnu štetu“ zbog neodgovarajuće niskih cena stranog čelika.

S druge strane Evropa tvrdi da je “poplava“ jeftinog čelika došla iz Kine. Srbija zato mora da od Evropske komisije traži zeleno svetlo za sklapanje posla.

„Evropska Komisija, odnosno Evropska unija u celini, nerado gleda dolazak Kineza na ovo tržište, pa čak i u zemlju koja je prilično daleko od članstva u Evropskoj uniji i to može biti određena prepreka ili određeni problem u realizaciji ove privatizacije sa kineskom kompanijom“, ističe Ljubodrag Savić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu.

Ko će biti na dobitku, a ko na gubitku, znaće se u narednim danima. Za sada vlast uverava – ako sve propadne, za Železaru Smederevo spreman je i plan B.