Vujović o budžetu: Gledajte malo đevrek, a ne samo rupu

Ekonomija 04. dec 201617:36 > 19:11
N1

O budžetu za 2017. godinu raspravljalo se u Skupštinskom odboru za finansije. Raspavu Odbora za finansije obeležila su brojna nezadovoljstva poslanika. Članovi opozicije su izneli niz primedbi na budžet.

Lider Pokreta Dosta je bilo Saša Radulović tvrdi da se u samom Zakonu o budžetu ne slažu brojevi. “Mi smo insistirali da dobijemo tabelu u Ekselu da bismo mogli da proverimo to tako da brojevi u Članu 8 se ne slažu sa brojevima u Članu 1, kad saberete po ekonomskim klasifikacijama u Članu 8 dobijate drugačije brojeve od onih u Članu 1“, navodi Radulović.

Milorad Mirčić iz SRS-a podseća da poslanici nemaju izveštaj završnog računa za 2015. fodinu, a razmatraju budžet za 2017. “To je najdirektnije kršenje ne samo Poslovnika, nego i Zakona. Mi ovde smo sad poslanici osuđeni da napemat raspravljamo o budžetu jer ne znamo kako su utrošena sredstva za 2015. godinu“, naveo je on.

Razlog za to opozicija vidi u kašnjenju Vlade koja im, kako kažu, nije na vreme dostavila dokumente što je po Zakonu trebalo da uradi do 1. novembra.

S druge strane, ministar finansija Dušan Vujović navodi da rok nije mogao da se ispuni zbog aranžmana sa MMF-om i molbe da se sa određenim parametrima sečeka. Dodaje da će Srbija imati rast privrede od tri osto i da je zemlja makroekonomski stabilna.

“Uvek postoji đevrek i postoji rupa. Ja predlažem da makar u ovom budžetskom ciklusu gledamo malo na đevrek, razgovarajte o rupi to je sastavni deo parlamentranog procesa, ali nemojte da negirate da postoji đevrek i da postoji raspava o svemu ovome“, slikovito je poručio on.

Vlada je planirala da deficit bude1,7 odsto BDP-a, ali član Fiskalnog saveta Pavle Petrović upozorava da je javni dug i dalje visok.

“Što onda zadržava opasnost da u slučaju nekog šoka spolja i recesije kod nas, ponovo dođe do krize, do povećanja deficita. U sledeće tri godine treba nastaviti sa značajnim smanjenjem deficita i verovatno negde 2019, 2020. doći do veoma niskog deficita od 0,5 odsto BDP-a“, smatra Petrović.

Na račun predloženog buđžeta iz Fiskalnog saveta su stugle pohvale za transparentnost prikaza sredstava za kapitalne i infrastukturne projekte.