Ekonomski uspešna godina, ali građani to ne osećaju

author
Tanja Veselinović
30. dec. 2016. 01:09
>
01. jan. 2017. 21:31
zelezara3
N1 | N1

Kakvi su ekonomski rezultati iz 2016. godine? Nesporno su bolji u odnosu na protekle godine. Taj napredak, kažu stručnjaci, građani ne osećaju. Upozoravaju i da postignuti rezultati imaju brojne rizike.

Dugogodišnji gubitaš, kamen o vratu javnih finansija, smederevska Železara našla je kupca. Kineski Hestil kupio je u aprilu za 46 miliona evra, zadržao 5.000 zaposlenih, a od decembra prema rečima rukovodstva posluje profitabilno. Za narednu godinu najavljuju ulaganje od 120 miliona dolara. Premijer Aleksandar Vučić nije krio zadovoljstvo zbog prodaje Železare.

“Kako bih vam rekao za nas, ili deca što bi govorila – san snova”, rekao je tada predsednik Vlade.

Rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Srbiji u 2016. godini iznosiće 2,8 odsto, a budžetom je bio projektovan rast od 1,75 odsto.

Budžetski deficit će biti manji od predviđenih 2,9 odsto i iznosiće oko 1,5 odsto BDP-a. Srbija je zbog finansijske konsolidacije dobila pohvale Međunarodnog monetarnog fonda sa kojim ima trogodišnji aranžman iz predostražnosti, koji ističe u februaru 2017.

Ovakav rast privrede će omogućiti i rast standarda građana na realnim osnovama”, kaže profesor Ekonomskog fakulteta Milojko Arsić. “Nastaviće se rast plata u privatnom sektoru, a u javnom sektoru će biti povećane plate u većini delatnosti. Neke su izostavljene, što je iznenađujuće, poput Poreske uprave koja je dala važan doprinos fiskalnoj konsolidaciji”, navodi on.

Glavna briga javnih finansija ostaje veliko učešće javnog duga u BDP-u. Javni dug je 72 odsto BDP-a i značajno je veći nego što je predviđen Zakonom o budžetu gde je njegovo učešće u BDP-u ograničeno na 45 odsto, upozorava predsednik Fiskalnog saveta Pavle Petrović.

“Stanje u javnom sektoru je još uvek nezadovoljavajuće, postoje značajna žarišta fiskalnih problema koja nisu otklonjena i mi procenjujemo da je potrebno još najmanje tri godine, tj. do kraja mandata ove vlade, kako bi se ova konsolidacija završila”, kaže Petrović.

U januaru je počelo izdavanje elektronskih građevinskih dozvola. Ta novina je skratila vreme za dobijanje građevinske dozvole za 171 dan, odnosno na najviše 28 dana, a broj procedura koje vodi investitor smanjen je sa 19 na 12. To je u prvoj polovini godine za 70 odsto povećalo broj građevinskih radova.

Ipak, Goran Rodić iz Građevinske komore upozorava: “Veoma su velike, značajne firme maltene pred prodajom. Tu je jedna Mostogradnja, tu je jedan Energorojekt, tu je ZGOP iz Novog Sada, još par tih većih naših građevinskih firmi koje, po nama, moraju da se sačuvaju, jer one su nosioci održavanja infrastrukture. Te firme kad se ugase, mi faktički nemamo operativu.”

Srbija napreduje na Duing biznis listi Svetske banke. Od 198 zemalja rangiranih po USlvoima poslovanja Srbija se sa 54. pomerila na 47. mesto. To je najbolja pozicija Srbije od kada se objavljuje ta lista. Najveći napredak ostvaren je u oblasti građevinskih dozvola.

Stopa nezaposlenost u Srbiji na kraju trećeg kvartala 2016. je pala na 13,8 odsto, što je za 2,8 procentnih poena manje nego u istom periodu prošle godine. Nezaposlenih na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje ima oko 720.000, dok zaposlenih ima 1,9 miliona. Bivši guverner NBS Dejan Šoškić postavlja pitanje da li su pouzdani podaci koje nam daje zvanična statistika.

“Ukoliko smo mi krajem ove godine uspeli da dođemo do onog nivoa ekonomske aktivnosti iz 2008. godine, ne bi bilo logično da to ostvarujemo sa nekakvim većim nivoom zaposlenosti, jer bi to podrazumevalo da nam je opala manje-više produktivnost rada u međuvremenu, a to ne bi bili dobri makroekonomski trendovi”, upozorava Šoškić.

Teme

Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?

Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare

Pratite nas na društvenim mrežama