Vučić obećava bolji standard u 2017, ekonomisti nisu uvereni

author
Jelena Mirković
02. jan. 2017. 18:07
>
20:25
BG-EKONOMISTI PKG-19-JDM-1(20170102-165636598).mxf.Still001
N1 | N1

Kako će građani Srbije živeti u 2017. još uvek je pod znakom pitanja. Premijer Aleksandar Vučić najavio je bolju budućnost i životni standard. Ekonomisti su podeljeni - jedni poručuju da će se živeti bolje, dok drugi ocenjuju da se neće osetiti razlika u odnosu na prošli godinu.

Bolja budućnost, prosečna plata 400 evra, rast privrede 4 odsto - slika je Srbije u 2017. godini prema proceni premijera Aleksandra Vučića. Međutim, ekonomisti imaju određene rezerve prema prognozama.

"Kada su u pitanju spoljni faktori, sveukupna privreda raste manjim tempom u svetu i tu mi ne možemo da utičemo kao jedna mala zemlja. Mi negde stojimo u mestu i naredne godine, tako da u tom smislu građani Srbije verovatno neće osetiti veliku razliku u odnosu na prethodnu, biće negde slično", kaže Ana Trbović, profesorka FEFA.

Neki smatraju da su neki ciljevi dosta "ambiciozni".

"Mislim da su stope rasta koje su najavljene ostvarive, ali one još nisu dovoljne za efekat kovergenicije. Srbija bi otprilike do 2030. sveka goodine trebalo da ima 6 procenata stopu rasta da bi ušla u trasu kovergencije sa dohotkom EU, to je zaista veoma, veoma ambiciozan cilj", kaže Dragan Đuričin, profesor Ekonomskog fakulteta.

Strane investicije će prema najavama u Srbiji iznositi 2 miljarde evra, što stučnjaci ocenjuju kao čvrst temelj budućeg rasta. Dodaju da se može očekivati pozitivan efekat na životni standard.

"Ako imate ekonomiju koja raste i sa druge strane činjenicu da dolazi do pada nivoa nezaposlenosti jasno je da to u datom trenutku mora da se odrazi i na životni standard stanovništva. Takođe taj rast bruto domaćeg proizvoda za razliku od 2015. koji je dominantno bio zasnovan na investicijama i tek delimično na izvozu sada se u 2016. godini pa i u 2017. bazira i na rastu lične potrošnje", kaže Aleksandar Vlahović, Predsednik Saveza ekonomista Srbije.

Pretnja srpskoj privredi bi mogao da bude novi talas ekonomske krize, dok bi rast cene nafte, mogao negativno da utiče na spoljno-trgovinski deficit, ocenjuju ekonomisti. Rešenje za dugoročnu održivost i konkurentnost ekonomije u Srbiji vide u restrukturiranju velikih javnih preduzeća.

Teme

Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?

Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare

Pratite nas na društvenim mrežama