Oglas

Mogu li mlade kompanije do novca preko berze?

author
Marija Komazec
10. apr. 2017. 18:09
>
18:16
berza
N1 | N1

Zagrebačka berza prva je u regionu koja je inicirala razvoj takozvane "crowd funding" platfome, poznatije kao berza za startapove, gde mlade inovativne kompanije dolaze do sredstava potrebnih za razvoj. U svetu ih trenutno ima oko hiljadu i po, a mi smo istraživali da li će uskoro i Srbija imati takvu platformu.

Oglas

Zagrebačka berza se prošle godine uputila u inovativan i ambiciozan projekat - sa estonskim partnerom osnovala je platformu za ulaganja u startapove. Osnovna delatnost te platforme - lakše dolaženje do sredstava za pokretanje biznisa.

"Ono što mi želimo omogućiti je da startapovi ostanu u zemljama u kojima su originalno nastali i da mogu na relativno jednostavan i jeftin način prikupiti kapital koji im je krucijalan da mogu opstati. Najveći broj tih ideja i propadne zato jer nemaju nikakve modele finansiranja za prvi period svog života", objašnjava Ivana Gažić sa zagrebačke berze.

 Startapovi kojima su potrebna sredstva prjavljuju se na platformu, gde se odlučuje o tome da li se projekat može finansirati na takav način. Onda sledi ponuda zainteresovanih investitora koji se na isti način prijavljuju na platformu. U Srbiji uslova za to i dalje nema.

"Mi u Srbiji u ovom trenutnku pre svega imamo problem sa razumevanjem čemu služi tradicionalna berza, odnosno koja je uloga berze u modernom društvu. Najbolji primer koliko je zapravo nerazumevanje je da mi u Srbiji u poslednjih 77 godina nismo imali nijednu inicijalnu javnu ponudu, ni jednu jedinu privatizaciju kroz proces inicijalne javne ponude", kaže direktor Beogradske berze Siniša Krneta.

Nijedna privatizacija nije sprovedena izlaskom firme na berzu, niti je ijedna kompanija ponudivši deo akcija na prodaju, prikupila potreban kapital, što je uvek najpovoljniji način da se dodje do potrebnih sredstava. Iz Beogradske berze kažu da upravo iz tih razloga u Srbiju sporo ide i uvođenje "crowd funding" platforme, kao načina da početnici u ICT sektoru prikupe novac za pokretanje posla.

"U ovom trenutku ne postoji regulativa, u ovom trenutkune postoji ni dominantan način razmišljanja ni među startapovima o korišćenju crowdfunding platforme", kaže Krneta.

Putem "crowd funding" platforme ili grupnog finansiranja, za prvi projekat u Hrvatskoj prikupljeno je oko 400 hiljada evra od 250 investitora. Ulagači se odlučuju da ulože u ideje za koje veruju da imaju potencijal za razvoj, a predstavljene su na online platformi. 

Teme

Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?

Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare

Pratite nas na društvenim mrežama