Jakobi: Najviše grinfild investicija jer drugih nema

Ekonomija 07. avg 201709:40 > 09:42
N1

Ekonomska analitičarka Tatjana Jakobi izjavila je gostujući u Novom danu da je razlog velikog broja grinfild investicija u Srbiji to što drugih investicija, kao što su privatizacija ili ulaganje preko berze, nema.

Fajnenšel tajms je nedavno objavio da je Srbija je prva u svetu po indeksu performansi grinfild direktnih stranih investicija

Jakobi smatra da se, kad je reč o načinu na koji je lista sastavljena, vodilo računa o najavljenim investicijama.

„Na primer, u 2016. Srbija je imala na listi rast stranih direktnih investicija od 90 odsto, zato što su projekat Beograd na vodi uračunali kao celu investiciju. Takođe, u drugoj polovini 2016. Kruševac je bio šampion u odnosu na London, Pariz, Moskvu, Bukurešt po broju radne snage zaposlene iz grinfild investicija – oko 14.000 ljudi, ali nisam uspela da nađem sva ta radna mesta, očito je da vode računa o najavljenim investicijama“, smatra ona.

Prema njenom mišljenju, investitori bi dolazili i bez subvencija jer je Srbija relativno veliko tržište u regionu.

„Jako je zgodno da parkirate svoju proizvodnju u zemlji koja ima jeftinu radnu snagu, a blizu je evropskog tržišta“, kaže Jakobi.

Pored pomaka na bolje, Jakobi kaže da postoje stvari sa kojima Srbija ne stoji dobro – pravna država, povremene velike promene propisa, zakoni koji prolaze hitnu proceduru a da nisu analizirani…

„Postoje stvari kojima bismo mogli da popravimo svoj status, kao što su inovacije, stručnost radne snage, transparentnost rada Vlade, brzina rada sudova. Kad nemate to onda morate dati popust na nečemu što imate, a imate obilje radne snage i zbog toga je ona jeftina“, zaključuje ona.

Kemiveš: Grinfild investicije 50 odsto

N1

Direktor Odeljenja za strateško planiranje, razvoj i analize Privredne komore Srbije (PKS) Aleksandar Kemiveš kaže da grinfild investicije čine blizu 50 odsto investicija.

On dodaje da su grinfild investicije važne jer generišu dodatnu vrednost.

„Za nas u PKS su posebno važne jer uključuju domaću privredu da potencijalno učestvuje u planiranim radovima. Takođe, pokazuju poverenje jednoj zemlji da će sve ono što je zamišljeno biti realizovano“, objašnjava Kemiveš.

Navodi da ono što je doprinelo ovakvoj poziciji Srbije, kad je reč o regulatornim reformama, jeste brzina registracije firme i dobijanja građevinske dozvole.

„Druga bitna stavka je mogućnost plasmana na tržište Evropske unije. To su ti sporazumi o slobodnoj trgovini, jedan od aspekata na kojem se najviše insistira je upravo da se privuku investicije u sektore razmenjivih dobara, u proizvodnju“, rekao je on.

Pogledajte snimak: