
Fiskalni savet Srbije je ukazao da je u decembru 2014, i pored sezonskog rasta javnih prihoda, bio izuzetno visok budžetski deficit od 44 milijarde dinara.
Kako je navedeno iz Saveta, to je posledica rekordno visokih javnih rashoda, s pre svega isplaćenih subvencija.
"Prihodi države u decembru su bili iznad mesečnog proseka u 2014. godini, što je najvećim delom i bilo očekivano, prihodi od doprinosa i poreza na dohodak rastu u decembru jer je tada i masa isplaćenih zarada najveća, deo novembarskih akciza je uplaćen u decembru, a neporeski prihodi su tradicionalno najveći na kraju godine", naveo je Fiskalni savet u izveštaju o fiskalnim kretanjima u decembru.
Prema računici Fiskalnog saveta, na kraju 2014. ukupan javni dug Srbije je iznosio 23,2 milijarde evra ili 72,2 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Dodaje se da su, pored uobičajenog sezonskog rasta rashoda za robu i usluge, kao i za subvencije i javne investicije, u decembru isplaćene znatno veće subvencije zbog propusta u budžetskom planiranju, a kašnjenje u nabavci robe i usluga tokom cele godine je nadoknađeno rekordno visokim izdacima u tom mesecu.
"Dug države na svim nivoima vlasti je u decembru povećan za 450 miliona evra, kao posledica povlačenja kredita Svetske banke, zaduživanja na domaćem finansijskom tržištu, izdavanja nove garancije Srbijagasu, ali i jačanja kursa dolara u odnosu na evro", ističe se u izveštaju Fiskalnog saveta.
U 2014. godini je javni dug povećan za 2,5 milijarde evra, uglavnom zbog visokog fiskalnog deficita koji je procenjen na oko dve milijarde evra (6,6 odsto BDP-a).
"Porast javnog duga u odnosu na BDP bio je rekordno veliki (za 11,1 procentnih poena BDP-a), čemu je u najvećoj meri doprinelo snažno jačanje dolara u odnosu na evro, ali i dinar. Samo promene deviznih kurseva doprinele su povećanju javnog duga za gotovo pet procentnih poena BDP-a", procenio je Fiskalni savet.
Kako je ukazano, "država se nije ni na koji način zaštitila od valutnog rizika, zbog čega se našla u identičnoj situaciji kao građani koji su zaduženi u švajcarskim francima - veliki rast obaveza gotovo preko noći".
"Jačanje dolara je poskupelo i sve kredite koji su denominovani u američkoj valuti - budžetski rashodi za kamate bi po tom osnovu, ukoliko dolar ostane na nivou s kraja januara, mogli biti gotovo 10 odsto veći nego u 2014. godini, što bi odgovaralo rastu prethodno dogovorenih kamatnih stopa za četvrtinu", naveo je Fiskalni savet.
Država da preispita strategiju zaduživanja u dolarima
Preporuka Fiskalnog saveta je da Vlada Srbije preispita postojeću strategiju zaduživanja u dolarima na međunarodnom finansijskom tržištu.
"Kao osnovni kriterijum izbora instrumenta zaduživanja ne sme biti samo nominalna kamatna stopa - i naizgled povoljni zajmovi mogu postati znatno skuplji zbog promene deviznog kursa. Snažno jačanje dolara u prethodnom periodu osetno je poskupelo neke, naizgled povoljne, kredite koji su denominovani u američkoj valuti", upozorio je Fiskalni savet.
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare