
Značaj zaštite podataka u digitalizovanom svetu isplivao je u prvi plan posle incidenta u Velikoj Britanija. Izgubljeni usb sa najvažnijim podacima o radu aerodroma Hitrou srećom nije zavšio u pogrešnim rukama, ali to neće spasiti jedan od najpoznatijih aerodroma na svetu od plaćanja višemilionske kazne.
Nova evropska regulativa, koja na snagu stupa krajem maja 2018. godine, kažnjavaće zbog gubitka podataka o ličnostima i kompanijama iz Evropske unije sve organizacije i kompanije koje u svom poslovanju koriste te podatke, čak i one koje nisu u zemljama Evropske unije. Predviđene kazne su drakonske, od 20 miliona evra do četiri odsto od godišnjeg prometa.
To će se odnositi i na firme u Srbiji, a koji su najbolji načini zaštite, šta od toga koriste srpske kompanije, za Infobiz je govorio Dejan Škuletić, menadžer za razvoj poslovanja kompanije Kingston za područje Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Makedonije.
N1: Kako firme u Srbiji najčešće štite podatke?
Škuletić: Firme u Srbiji, posebno one koje su na udaru i koje mogu doći u velike probleme, pokušavaju da nađu neka rešenja koja su jeftinija, pa samim tim pribegavaju nekih softverskim enkripcijama ili jednostavno zaključavanju svih portova unutar mreže.
N1: Šta omogućavaju skuplja IT rešenja za zaštitu podataka?
Škuletić: Investicija u hardver, u enkriptovane recimo usb-ove, sa jedne strane štite podatke kad oni napuste kompaniju, a s druge strane otvara mogućnost primene data menadžment softvera, koji administratoru sistema ostavlja široke mogućnosti da kontroliše i vrši nadzor.
N1: Koliko firmi u Srbiji primenjuje neki od pomenutih sistema zaštite?
Škuletić: Tačno je da je jako mali broj kompanija koje razmišljaju na tu temu i koje su uradile nešto po tom pitanju. Mi smo sprovodili neka istraživanja u Velikoj Britaniji gde 20 odsto njih pored svega ovoga što se dešava i pored regulative EU, nemaju nameru da investiraju u to.
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare