NALED: Paušalno oporezivanje ima kvaliteta, ne ugroziti ga

Ekonomija 28. avg 201815:43 > 15:54
Tanjug/Zoran Žestić

Sistem paušalnog oporezivanja preduzetnika u Srbiji ima kvalitetnih strana i najavljenom reformom ne treba ih ugroziti, rekao je predstavnik Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj (NALED) Dušan Vasiljević.

On je na okruglom stolu u Privrednoj komori Srbije rekao da u Srbiji posluje oko 110.000 preduzetnika koji su paušalno oporezovani, a da je među njima oko 7.000 IT privrednika. 

„Ključna stvar koju reformom treba uvesti je preciziranje kriterijuma po kojima se utvrđuje visina paušanog poreza, kako bi privrednici mogli da računaju sa predvidivim troškovima poslovanja“, rekao je Vasiljević. 

Izmenama paušalnog poreskog sistema, prema njegovim rečima, trebalo bi uvesti elektronsku razmenu podataka između državnih organa i automatizovati postupke Poreske uprave, među koje spada odobravanje statusa paušalnog obveznika, kao i obračun iznosa zaduženja. Dodao je da treba olakšati i postupak započinjanja i izlaska iz biznisa jer sada, kada se registruje firma, nije poznato po kom režimu će biti oporezovana, već to procenjuje poreski službenik. 

Vasiljević je rekao da reforma paušalnog oporezivanja treba da omogući da započnu posao i oni koji mesečno, kao na primer prevodioci, zarade 150 evra i budu adekvatno oporezovani.

Direktor vojvođanskog IKT klastera Milan Šolaja rekao je da država reformom poreskog oporezivanja verovatno namerava da poveća budžetske prihode tako što će i paušalce opteretiti porezima i doprinosima na plate od 60 i više odsto. 

„U Srbiji IT sektor nema nikakve povlastice, a u Rumuniji porez na plate u tom sektoru je nula, dok Poljaci subvencionišu izvoz usluga tog sektora“, rekao je Šolaja. 

IT sektor Srbije u ovom trenutku, prema njegovim rečima, zauzima pola procenta globalnog tržišta i glavna kočnica u razvoju je nedostatak kadrova pa je, kako je rekao, dobro što su povećane kvote na fakultetima za upis informacionih tehnologija i uvođenje tog predmeta u osnovne škole. Šolaja je rekao da reformom poreskog sistema treba vratiti poreski kredit, a da bi država trebalo da ukine subvencionisanje firmi koje se bave IT biznisom, pošto to nije sektor gde ima nezaposlenih. 

„Ako bi pitali ljude iz IT sektora oni bi verovatno rekli da ne treba ništa menjati u sistemu paušalnog poreskog oporezivanja jer ukoliko se tektonskim izmenama povećaju troškovi poslovanja u toj oblasti, preduzetnici će bežati u inostranstvo ili će raditi na crno“, rekao je Šolaja. 

Dodao je da je IT sektor povećao izvoz usluga za oko 40 odsto, ali da još nije dostigao vrednost od milijardu evra, mada će do kraja godine, kako je rekao, dostići tu vrednost. 

Predstavnica StartIT centra Zoja Kukić rekla je da izmena paušalnog poreskog sistema treba da ide u pravcu da se ne povećavaju finansijska opterećenja, već da se uključe oni koji rade preko interneta i nisu u tom sistemu. 

„Treba precizirati kriterijume za paušalno oporezivanje kako to ne bi zavisilo od poreskog službenika“, rekla je Kukić. 

NALED je predložio da se izmenama paušalnog poreskog sistema pojasni koje delatnosti umesto koja zanimanja mogu da budu u paušalnom poreskom sistemu i da se smanji poresko opterećenje za preduzetnike čiji je prihod manji od minimalne zarade da bi bili stimulisani da prijave radnju i legalno posluju, kao i da se finansijske obaveze plaćaju na jedan umesto na četiri računa.