Kakav efekat imaju kineske "injekcije" na srpsku privredu?

Ekonomija 18. sep 201819:12 > 19:13
N1

Paket ugovora potpisanih s kineskim partnerima predsednik Vučić je opisao kao velike privredne injekcije koje dramatično menjaju ekonomsku poziciju Srbije. Da li je partnerstvo s drugom ekonomskom silom sveta ipak moglo i bolje da se iskoristi, i koje su moguće političke posledice intenziviranja saradnje sa azijskim ekonomskim divom?

Već nekoliko godina unazad, kineske kompanije u Srbiji nisu retkost, ali da bi shvatili koliki značaj za srpsku privredu ima kineski kapital treba pažljivije pogledati strukturu kineskih ulaganja – do sada su to većinom bili zajmovi, poput onih za izgradnju Pupinovog mosta i drugih infrastrukturnih projekata – i tek dve direktne investicije: preuzimanje Železare Smederevo, koja je kupljena za 46 miliona evra i u koju je uloženo još 158 miliona, i Fabrika kablova „Mei ta“ u Obrenovcu, podignuta takođe 2016 – kao investicija vredna 60 miliona.

POVEZANE VESTI

Nakon Smedereva i Obrenovca, najave su da će Kinezi ući i u Zrenjanin i Bor. Dokapitalizacija rudarsko-topioničarskog basena Bor uz najavljena druga ulaganja u tu firmu koštaće 1,26 milijardi evra, a investicija otvaranja fabrike automobilskih guma u Zrenjaninu, prema planovima, koštaće 770 miliona.

„Ta fabrika je direktna investicija, koja će biti ubedljivo najveća strana investicija u Srbiji koja je do sada urađena. Ubedljivo najveća – skoro milijardu evra. To je treći svetski veliki proizvođač guma, dakle odavde će se proizvoditi gume i plasiraće se za prvu i kasniju ugradnju u mnoga evropska vozila… Kada pričamo o Boru, onda imamo veoma bitnu situaciju, čujem neke komentare kažu – pa ništa ne ulazi u budžet… Pa da, ali ništa više neće ni da izlazi iz budžeta. To je prvo. Drugo – rešićemo se nekih dugova, to preduzeće strašno puno duguje, Kinezi će preuzeti te dugove, i treće, najbitnije, Kinezi će dati život tom preduzeću“, ocenjuje profesor Ekonomskog fakulteta Slobodan Aćimović.

Manje optimistična po pitanju saradnje Srbije i Kine je profesorka političke ekonomije sa Fakulteta političkih nauka, Dragana Mitrović. Ona kaže da Srbija isuviše lako prihvata sve ono što je prioritet Kini, ostavljajući interese domaće privrede po strani.

„Bilo bi potrebno da mi imamo strategiju ekonomskog razvoja i da privlačimo i pozivamo kineske kompanije da ulažu upravo tamo gde je to nama potrebno i pod uslovima koji su potrebni, koji podstiču naš ekonomski razvoj. Jer u nekoj zemlji infrastrukturni saobraćajni projekti mogu dati izvanredne rezultate, dok u nekoj drugoj zemlji, koja prosto nema kapacitet ekonomije koja može to prosto da prihvati, da ugradi to u svoj ekonomski sistem, da to pretoči u jedan ekonomski dinamizam, oni neće dati nikakve ili će dati daleko slabije, a usput će zemlja ostati veoma zadužena“, kaže Mitrovićeva.

Analitičar Borislav Korkodelović ne osporava interes Kine u ovom delu Evrope, ali ističe i koliko je za Srbiju ta saradnja značajna.

N1

„To je jedan interesantan spoj između dobitaka za obe strane, tako bar u ovom trenutku izgleda, i na osnovu izjava optimističkih obeju strana, ali i nekih analiza, koje daju i kineski, ali i naši ekonomski sturčnjaci. Ovo se veoma dobro uklapa i u ono što je veoma važno predsedniku Si Đin Pingu, a što je veoma istakao i predsednik Vučić, a to je zalaganje za Novi put svile“, kaže novinar Krkodelović.

Što se Korkodelovića tiče, stvari idu u dobrom pravcu, ali zaključuje da treba sačekati da se osim planova vide i rezultati.