
Državna sekretarka u ministarstvu telekomunikacija Tatjana Matić kaže da je veoma značajan sporazum o nižim cenama rominga, koje će se fazno smanjivati, pa će ove godine biti niže 27 odsto, a dogodine b trebalo dodatnih 40 odsto. Cena minuta u romingu neće prelaziti 22 dinara, poruke 7, a megabajta 21 dinar, dodaje.
Danas su, na drugom Digitalnom samitu ekonomija Zapadnog Balkana, na kojem je prisutno više od 3.000 učesnika, 2.000 kompanija i 200 govornika, održani brojni paneli i prezentacije o procesima u digitalnoj transformaciji u Srbiji i regionu. Digitalni samit jedan je od simbola regionalne saradnje, a iniciran je Berlinskim procesom.
Državna sekretarka u ministarstvu telekomunikacija kaže da će se cene fazno smanjivati od 1. jula ove godine zaključno sa 1. julom 2021.
„Ove godine se mogu očekivati smanjenje cena do 27 odsto, što znači da cena minuta u romingu ne može prelaziti 22 dinara, sms poruka ne može iznositi više od 7 dinara i prenos podataka po megabajtu ne može biti više od 21 dinar“, prenosi Matićeva u Danu uživo.
Nova potpisnica sporazuma je Albanija i najveće sniženje cena će biti baš kad je u pitanju saobraćaj u odnosu na zu zemlju, 85 posto, dodaje.
„Očekujemo da 2021. dođe do potpunog ukidanja rominga i za nas je ovo značajan signal, ovo je prvi korak ka ukidanju rominga i sa zemljama članicama EU“, kaže Matićeva.
Gošća N1 objašnjava da je planirano postepeno smanjenje, tako da od jula sledeće godine ide dodatno sniženje cena, da bi došlo do ukidanja 1. jula 2021. Ovo je neophodno zbog tehničkog aspekta, jer su potrebne određene pripreme mobilnih operatora, s obzirom na to da je ovo za njih veliki izazov, navela je, dodajući da je to bio jedan od razloga zašto se do sada sa tim toliko i čekalo.
Trebalo je ispregovarati ne samo sa potpisnicima sporazuma, već i sa regulatorima i mobilnim operatorima kojima je to teško palo, jer se radi o profitu kojeg će se morati odreći, navodi sekretarka. Ona dodaje da će se neki drugi vid saobraćaja u ovim mrežama sigurno povećati i da postoji način da operatori nadoknade gubitak.
Naredne godine, navodi, biće još veće umanjenje cena – „trebalo bi da bude dodatnih 40 odsto“. Gošća Dana uživo ocenjuje da će ovo olakšati i protok roba i usluga i komunikaciju među ljudima.
O kosovskom broju: Telekom će brzo omogućiti da broj 383 bude dostupan
Govoreći o kosovskom međunarodnom broju 383, Matićeva podseća da je Srbija 2016. dala sagalasnost u skladu sa Briselskim sporazumom, da Austrija potraži taj broj i pomogla na taj način da se do njega dođe. Postoji u skladu sa Briselskim sporazumom jedan tehnički dokument koji definiše rokove u ispunjavanju obaveza na tom putu, dodala je.
„Informacija koju imam, kad je u pitanju fiksna mreža, Telekom će jako brzo omogućiti da ovaj broj bude dostupan, a odmah nakon toga sledi i tehničko usklađivanje i sa mobilnim brojem. Ono u šta sam sigurna je da je to moguće i u ovom trenutku, preko Vibera“, rekla je Matićeva, upitana da prokomentariše izjave da kosovski ministar nije mogao iz Beograda da javi vest o potpisanom sporazumu za roming.
S Crnom Gorom prekogranično elektronsko poslovanje
Sa Crnom Gorom je potpisan bilateralni sporazum o međusobnom priznavanju e-usluga od poverenja.
To znači, objašnjava Matićeva, međusobno priznavanje kvalifikovanih elektronskih potpisa, pečata i vremenskog žiga. To će omogućiti građanima Srbije i Crne Gore da sva svoja poslovanja i potrebe mogu elektronskim putem da rešavaju iz Srbije u Crnoj Gori ili obrnuto, kao na primer dostavljanje podataka Poreskoj upravi, APR…
Matićeva kaže da je ovim sporazumom omogućeno prekogranično elektronsko poslovanje i da nema više potrebe da neko šalje svojeručne potpise sa pečatom ili da ovlašćuje advokate.
Navodi da više od 6.500 preduzeća ima robnu razmenu između Srbije i Crne Gore i da će to privrednicima olakšati poslovanje. U Srbiji je više od 600 privrednih subjekata, prema APR-u, u kojima udeo u vlasništvu imaju građani iz Crne Gore, dodaje.