Kako finansijski prebroditi krizu izazvanu koronavirusom

Ekonomija 20. mar 202010:38 > 10:40
Shutterstock

Moratorijum na otplate kredita od tri meseca pomoći će građanima i privredi, to je odluka Narodne banke Srbije i građani praktično ne moraju da rade ništa, osim da se, ukoliko žele da nastave sa otplatom, jave banci i informišu je o tome, kaže Dušan Uzelac sa portala Kamatica. Dodaje da će se onoliko koliko traje moratorijum produžiti period otplate. "Dakle, neće morati posle tri meseca da plate odjednom taj iznos, što je bilo često pitanje", kaže Uzelac i dodaje da je ovo period kada moramo "preispitati svoje potrebe".

SZO savetuje izbegavanje transakcija u gotovini jer je gotovina pogodna za širenje virusa i bakterija i kao takva zapravo postaje savršen medij za širenje virusa. Koliko ljudi kod nas koristi beskontaktno plaćanje?

„Pa ljudi i jesu i nisu poslušali te savete. Imali smo redove pred bankomatima, ljudi su iz straha podizali novac. Ali, teško je očekivati racionalan nastup kada su ovakve stvari u pitanju. Postoje preporuke o tome kako da se ponašamo i šta sve može biti prenosilac zaraze. Novac može, te stoga vodite računa, uglavnom se preporučuje beskontakno plaćanje“, kaže Uzelac u Novom danu.

Govoreći o kreditima i moratorijumu koji je propisala NBS, Uzelac kaže da je to odluka „NBS i vi praktično ne morate ništa da radite“.

„NBS nalaže bankama da stopiraju bilo kakava potraživanja od građana i to će objaviti na sajtu i u roku od 10 dana građani, oni koji žele da nastave da plaćaju, mogu da se jave svojoj banci. Oni kojima treba pauza od kredita, ne moraju ništa da rade“, naglasio je Uzelac.

Kako kaže, „to je 90 dana koji ne postoje“.

„Za to vreme će se produžiti rok otplate, bilo je pitanja da li će morati posle da plate tri rate odjednom, ne, neće, ali će period isplate kredita biti produžen…kamata će teći u toku perioda otplate“, kaže Uzelac.

Sve propisane mere, dodaje, su u prilog tome da manje izlazi iz kuće, da se građani ne okupljaju na šalterima pošte, banaka.

N1

Jedno od pitanja koje se u ovakvoj krizi postavlja je – kako pregurati mesec, naročito oni koji su u strahu od otkaza.

„Sada je period za najmanju moguću potrošnju, i to je savet. Racionalno sagledati sutuaciju i ne ulaziti u neke stvari koje su manje potrebno od neophodnih. Praktično, potrošnja se svela na osnovno, na hranu. Privatni sektor će tek doći na red, oni će pretrpeti najveće pritiske, mali su obimi poslovanja, a zaposleni stoje na platnom spisku, tako da tu bi trebalo sesti i napraviti konsenzus, da svi podjednako podnesemo posledice ove krize. Mora da se razume i poslodavac, da on može da isplati platu, svi smo u istom problemu, suština je da bez ishitrenih poteza treba sačekati predlog vlade“, izjavio je gost N1.

Uzelac kaže i da „ovo sada nije ekonomski strašan momenat“.

„Mislim u ovom trenutku, kada je smanjena potrošnja, problem je samo prihoda, kako da se to definiše. Momenat rešavanje ovoga će biti neko stezanje kaiša. I treba iskoristiti vreme da redefinišete šta vam je bitno potrošački, sada kada sedite sami sa sobom, postavite pitanje da li su neke potrošačke navike smislene, da li život recimo čini novi veliki televizor i slično“, kaze Uzelac.

Uveren je da „svet neće biti isti posle ovoga iz nekog drugog razloga“.

„Mi nismo toliko uronjeni u taj kapitalizam, ali to potrošačko društvo će biti na udaru. Ovo je period za konsolidacuju, napraviti planove za budućnost i to bi trebalo iskoristiti“, naglasio je.

Treba izbegavati paniku i voditi računa o lažnim vestima, poput onih da će goriva nestati.

„Do sada su se svi već redefinisali, prošao je prvi talas straha. Mislim da su svi shvatili da niko neće biti ugrožen zbog nedostatka hrane, niko neće umreti od gladi…Naša solidarnost je na delu, tu je, svi su raspoloženi od mladih da pomognu starijima, novac mislim tu nije problem, više je poblem logistika, ko će to da uradi. Cela aktivnost se prevalila na logistiku i zdravstveni sistem. I tu treba imati podršku“, kaže Uzelac.

Hrane neće nestati, naglašava.

„Mi smo zemlja koja ima hranu, a s druge strane, imamo ovakve pokazne vežbe malo-malo, otporni smo na te stvari, umemo da umesimo hleb, da se snadjemo…Ja sam bio u prodavnici, nisam video da nešto fali, osim što se možda brzo uzima s polica, pa nestane na rafu“, kazao je.

Na sajtu EBRD-a stoji rečenica da će pandemija koronavirusa imati negativne posledice po privredu, ali da se nakon ukidanja vanrednog stanja očekuje njen snažan oporavak.

„Jeste, to se očekuje i ja mislim da će se ta prognoza obistiniti“, kazao je.

NALED: Da poštujemo zdravstvene mere i radimo na očuvanju stabilnosti ekonomije

N1

Pored pronalaženja načina da se zaštiti zdravlje stanovništva i sačuvaju životi, što je prvi i najvažniji cilj, pandemija koronavirusa postavila je pred svetsku i nacionalne ekonomije još jedan izazov – pokušati svim raspoloživim sredstvima da se izbegne dramatičan pad privredne aktivnosti, rast nezaposlenosti i panično reagovanje aktera na finansijskom tržištu, kao posledice prekida lanca snabdevanja i proizvodnje, i drastično smanjene potražnje u mnogim sektorima na globalnom nivou.

Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED) iznela je predlog 10 mera za podršku privredi i očuvanje radnih mesta tokom i posle pandemije koronavirusa. Predlažu, između ostalog, privremeno smanjenje poreza i doprinosa na zarade, jednokratnu finansijsku pomoć za kompanije i preduzetnike u najosetljivijim sektorima koji beleže znatan pad prihoda, kao i za pojedince koji ostaju bez posla, uvođenje produženog porodiljskog odsustva i vaučera za angažovanje pomoći u kući oko čuvanja dece…

Violeta Jovanović, izvršna direktorka NALED-a kaže da je u ovom trenutku apsolutni prioritet zadržavanje daljeg širenja virusa, da zdravstveni sistem bude očuvan.

„Zato je važno da poštujemo ove nepopularne mere, da pokažemo odgovornost za sebe i druge. Paralelno, da radimo na očuvanju stabilnosti ekonomije. Pomaže da se sačuva društvo, da se sačuvaju svi segmenti i da kada kriza prodje, da se sve oporavi. Zato smo predložili mere – najpre za održanje zaposlenosto, zaštitu malih preduzetnika, to su usluge, male prodavnice obuće, odeće, taksisti, kozmetičari, za njih treba osmisliti poseban set mera kako bi mogli da opstanu“, kaže Jovanović.

Ljudi reaguju iz brige, kaže, i u nekim slučajevima zatvaraju radnje i raskidaju ugovore sa zaposlenima.

„A kada jednom zatvore radnje, jako teško će se vratiti, ostaće u sivoj zoni“, dodaje.

Sada je, naglašava, momenat da pokažemo patroitizam i odgovornost i „pomognemo državi da zajedno prebrodimo krizu“.

„Mi smo pomogli državi da uradi taj set mera. Zato smo kao prvu meru predložiloi da se formira zajednička grupa koju bi vodila vlada a koja bi uključila zajednicu, da se osmisle izbalansirane mre koje naš budžet može da izdrži. Imamo neke najave, a htela bih da pohvalimo moratorijum NBS na otplatu svih zajmova, to je već veliko rasterećenje, kao i ovo kontrolisanje cena, to je takođe važno, a imamo i druge predloge kako da svi pomognemo, da se uključimo da se ova situacija prevaziđe“, rekla je Jovanović.

NALED predlaže i meru sezonskog zapošljavanja.

„Imamo i neki broj ljudi koji već sada ostaje bez posla, verovatno će taj trend da se nastavi. Predlažemo nekoliko mera sezonskog zapošljavanja u poljoprivredi, da se proširi na kurirske poslove, pomoć u kući, da omogućimo da se jednostavno na legalan način ljudi angažuju, da uđu u sistem i sebi obezbede prihode, a u mđuvremenu da uradimo sve da se samo organizujemo za podršku“, naglasila je Jovanović.

Sve vesti o koronavirusu pratite u Blogu uživo i na posebnoj stranici Koronavirus.