Ekonomisti: Mere prema privredi dobre, podeljena mišljenja oko davanja sto evra

Ekonomija 01. apr 202010:38 > 10:46
N1

Nikola Altiparmakov iz Fiskalnog saveta Srbije i Dejan Šoškić, profesor na Ekonomskom fakultetu i bivši guverner, gostujući u Novom danu ocenili su da su mere Vlade Srbije prema privredi donete u pravom trenutku i da bi bilo dobro da se primene što pre. Što se tiče najavljenih mera podele po 100 evra svakom punoletnom građaninu, oni su uzdržani i navode da bi možda bilo bolje da su ta sredstva usmerena ka najugroženijim građanima.

POVEZANE VESTI

„Što se tiče mera usmerenih ka privredi, te mere jesu dobro odmerene, jesu racionalne i jesu sa nečim što bi se moglo nazvati najbolja praksa, ako imamo u vidu da je ovo kriza koja prvi put pogađa Evropu i svet. Taj deo mera je usmeren ka čitavoj privredi. Ovaj drugi deo mera koji je usmeren na stimulisanje domaće tražnje, odnosno ta mera davanja 100 evra nije racionalna ni efikasna. Nije efikasna sa ekonomske strane, a nije odgovorna sa socijalne strane jer je posao države, da ako daje novac, daje novac samo onima koji su ugroženi“, navodi Altiparmakov.

Dodaje da je tu sa socijalne strane bilo potrebna neka vrsta „targetiranja“, odnosno na one koji su socijalno ugroženi ili su izgubili radna mesta, a sa ekonomske strane, najefikasnije bi bilo ako bi taj novac dali građanima koji bi taj novac potrošili, a to su ugroženi građani, a ne oni koji su situirani.

„Živimo u eri demokratije, a ne tehnokratije, i vlade ne moraju da poslušaju savete stručnjaka. Imali smo sličan primer i u SAD, i tamo će novac biti davan svim punoletnim građanima, i to je nešto za šta bi ekonomisti većinski rekli da nije dobra ekonomska politika. To je nešto što će budžet koštati preko pola milijarde evra, primera radi da smo se odlučili za ljude koji će ostati bez posla, i da im godinu dana dajemo naknadu za nezaposlenost, moglio smo da pokrijemo preko 150.000 ljudi“, ističe Altiparmarkov.

Šoškić kaže da je veoma važno da je Vlada Srbije izašla sa merama, i objašnjava da je u ovom kriznom trenutku mere potrebno doneti što pre, i da počnu da se primenjuju što pre, kako bi imale efekat.

„Slažem se sa tim da bi možda bilo bolje ciljati najugroženije građane u našoj zemlji, međutim, mislim da je potrebno da novac što pre dođe do ljudi koji osećaju posledice ove krize, a to nisu ljudi koji su radili samo u privatnom sektoru, to su i ljudi koji su radili na određeno vreme, i na određeno vreme, i preko agencija, kao i u sivoj ekonomiji. Dakle, mnogi osećaju posledice, i u takvim okolnostima, između izbora da li sprovesti u delo optimalnu meru, ili reagovati brzo i dati ugroženima, i dati mogućnost da mogu da prežive, ja vidim da ima argumenata i za drugi stav. Vidimo i da se u Americi krenulo sličnim stopama“, napominje Šoškić.

Dodaje da je ključno u narednih nekoliko meseci da se sačuva svaki pojedinac, svako preduzeće i svaka banka od bankrotstva. Veruje da je ovo samo privremeni šok, koji će proći, kao i da se potrudimo da sve vratimo što pre u momenat koji je bio pre krize.

„Unutar privatnog sektora mislim da bi trebalo insistirati da se preduzećima pomaže na sve navedene načine, pod uslovom da ne otpuštaju svoje ljude, i da na vreme izmiruju obaveze prema drugim privatnim preduzećima. Da nemamo generisanje nelikvidnosti zbog toga što ljudi iz privatnog sektora ne plaćaju drugima , iako bi to mogli“, ističe Šoškić.

Komentarišući način finansiranja pomoći, Altiparmarkov naglašava da mi u Srbiji imamo uravnotežen budžet, kao i da smo u dobroj poziciji da možemo da izdržimo paket mera štednje.

„Mnogo smo u boljoj poziciji, nego neke zemlje regiona, poput Hrvatske, Slovenije, Crne Gore, jer one imaju sve oko 70 odsto BDP-a javni dug. Mi krećemo sa pozicije od 50 odsto i mislim da su procene Vlade Srbije kredibilne što se tiče paketa mera, i mislim da ćemo sa tim merama doći do nekih 60 procenata BDP-a, što se može smatrati održivim, imajući u vidu krizu. Glavni rizik je što niko ne zna kako će se ova kriza odvijati. Taj najbolji scenario podrazumeva da će se kriza završiti za mesec, dva, međutim nikako ne znamo kako će se dešavati u Evropi i svetu“, navodi Altiparmarkov i ocenjuje da će ova kriza biti veća od one iz 2008. godine.

Šoškić je ocenio da je ova kriza veoma ozbiljna, ali da su nam se dešavale i mnogo gore stvari.

„Mi smo prošli i 1999. godinu, destrukciju proizvodnih kapaciteta. Ova kriza je veoma ozbiljna i specifična. Ona će uticati i na ponudu i na tražnju, ali ne smemo zaboraviti da je bilo mnogo gorih stvari koje su se dešavale poslednjih sto godina u svetu i kod nas. Krajnje je neizvestan kraj ove krize, koliki će pad da se desi, tako da sve ove mere koje je država preuzela na sebe,  ako se postave u nivo BDP-a možda ne predstavljaju alarmantan nivo zaduženosti, ali moramo biti spremni na to da pad ekonomske aktivnosti može biti takav“, naveo je Šoškić.

On naglašava da mnogo zavisi od toga kolika će biti recesija u koju će privreda ući.

„Zato je veoma važno da se što pre nakon krize ponovo generiše BDP i niz poreskih osnovica kojima će se puniti budžet i omogućiti da se nivo duga vrati na niži nivo“, zaključuje on.

Sve informacije o koronavirusu čitajte u našem Blogu uživo i na stranici Koronavirus.