Evropski parlament odobrio dodatne tri milijarde evra za borbu protiv pandemije

Ekonomija 17. apr 202017:40 > 17:45
Arhiva

Nizom odluka donetih tokom dvodnevnog zasedanja Evropski parlament omogućio je korišćenje dodatnih 3,08 milijardi evra za borbu protiv pandemije koronavirusa u državama članicama Unije, a posebno onima koje su najteže pogođene.

Novac je izdvojen za jačanje odgovora na COVID-19, odnosno podršku zdravstvenim sistemima država članica i međudržavnu saradnju, sa akcentom na one koje su najteže pogođene pandemijom.

Planirano je da bude utrošen na nabavku i distribuciju medicinske i zaštitne opreme, izgradnju privremenih bolnica, lečenje i transport obolelih i zaraženih, podršku medicinskim istraživanjima, jačanje zdravstvenih kapaciteta, kao i za druge troškove sa kojim se države članice mogu suočiti.

Novac je preusmeren iz „svih raspoloživih izvora u ovogodišnjem budžetu“ i biće preusmeren na dve osnovne oblasti – 2,7 milijarde evra za Instrument EU za hitnu podršku i 380 miliona evra za „rescEU“.

Instrument EU za hitnu podršku omogućava hitnu pomoć državama Unije kod vanrednih i iznenadnih, odnosno neočekivanih situacija, koji se koristi uporedo sa redovnim merama za pomoć. Već je korišćen pri finansiranju migrantske krize u Grčkoj. Predviđeno je da u slučaju koronavirusa bude aktivan dve godine i da bude predmet stroge kontrole koju će sporovoditi radna grupa stručnjaka Unije, u saradnji sa nacionalnim zdravstvom, međunarodnim organizacijama i organizacijama civilnog društva.

RescEU je program stvaranja evropskih rezervi, radi pomoći zemljama članicama koje se suoče sa nedostatkom opreme. Prvobitno je predviđao obezbeđenje flote helikoptera i aviona za borbu protiv požara i sličnih situacija, ali zbog koronavirusa sada podrazumeva i stvaranje zaliha medicinske i zaštitne opreme, kao što su respiratori ili maske, koje su deficitarna roba širom EU.

Parlament je, pored borbe sa koronavirusom, izglasao i dodatna sredstva za repatrijaciju (45 miliona evra), dotacije Evropskom centru za kontrolu i sprečavanje širenja bolesti (3,6 miliona evra), Grčkoj (350 miliona evra) za pomoć usled sve jačeg pritiska koji ta zemlja trpi zbog migrantske krize, Albaniji za obnovu posle zemljotresa (100 miliona evra), a usvojili su i posebne mere koje omogućavaju lakši protok novca iz kohezionih i strukturnih fondova Unije, mere za pomoć ribarima i poljoprovrednicima, kao i posebne mere za pomoć najsiromašnijim žiteljima EU za dostavu zaštitne opreme i hrane i drugih potrepština.

Poslanici su na sednici usvojili i Zajedničku rezoluciju Evropskog parlamenta o koordinisanom odgovoru EU na pandemiju i njene posledice u kojoj se, kao jedno od rešenja za prevazilaženje posledica krize pominju i ,,obveznice za oporavak“, za koje bi garantovao budžet Unije, o čemu prethodno nije postignut dogovor šefova država i Vlada država članica na Evropskom veću.

Predsednik Evropskog parlamenta David Sasoli rekao je nakon sednice da su evroposlanici poslali jasnu poruku koju će on preneti šefovima država i vlada EU na sledećem sastanku Evropskog veća koji je zakazan za 23. april.

I ova dvodnevna sednica Evropskog parlamenta održana je daljinskim putem. Najveći broj evroposlanika sedeo je kod kuće i u raspravi učestovao putem video linka. Poslanici su i ovoga puta, kao i na martovskoj sednici, glasali na papiru, koji su potom skenirali i slali elektronskom poštom u Brisel na prebrojavanje.

Sve informacije o koronavirusu čitajte u našem Blogu uživo i na stranici Koronavirus.