Vučković: Podatak da je 4.000 ljudi ostalo bez posla je potcenjivanje situacije

Ekonomija 27. apr 202016:07 > 16:13
N1

Podatak da je 4.000 ljudi u Srbiji ostalo bez posla od početka epidemije je potcenjivanje situacije, jer se ne može znati o kom broju se radi, ali pretpostavka je da je cifra daleko veća, rekao je gostujući u Info bizu Miloš Vučković, urednik portala Radnik.rs.

N1: Vašem portalu javljaju se radnici… Koji su najčešći problemi koje Vam prijavljuju?

„Nama su se javljali radnici koji su radili na crno, koji pitaju kako mogu da ostvare svoja prava. Moram da kažem da je njima jako teško, faktički nemoguće da svoja prava ostvare, jer ne postoje u sistemu. Javljaju nam se i sa primedbama da poslodavci ne poštuju mere zaštite na radu, kao i da recimo, na vrlo slobodan način tumače Uredbu o fiskalnim pogodnostima, kao i mnoge druge probleme. Ono što je najčešće je da se radi prekovremeno“, rekao je Vučković.

N1: Koji je njihov pravni lek da ostvare svoja prava?

„Pored tih radnika koji su radili na crno, koji su radili na privremeno povremenim poslovima, tu su i oni koji su radili po ugovoru na određeno ili preko agencije, oni imaju vrlo ograničene mere zaštite, jer samo ukoliko je poslodavac dao otkaz nezakonito, a to je uglavnom kod ugovora o radu na neodređeno vreme, oni se mogu obratiti inspekciji rada. Ali ukoliko su radili na crno inspekcija nikada retroaktivno ne gleda ko je gde radio, već samo ukoliko imaju radne naloge, mogu eventualno tužiti poslodavca, ali iskreno male su šanse“, rekao je.

Dodao je da su „ti ljudi su kod nas na margini jer je nekako normalizovan rad na crno ili rad preko tih fleksibilnih ugovora“.

„Čak i rad na određeno vreme kada imamo zaposlene koji rade u državnoj upravi po 10 godina na određeno, ne treba nas čuditi kada u privatnom sektoru imamo slične situacije. Prema mom mišljenju, država nije dovoljno sprečila rad na crno, iako ulaže u to, posetiću da je procena Evropske komisije od prošle godine da oko 20 odsto ljudi radi u neformalnoj zoni“, rekao je.

N1: Da li pomoć države privredi može da smanji otpuštanja? Imali smo primere poslodavaca koji su otpuštali radnike pa ih vraćali.

„To je taj poznati primer hotela iz Niša… Pomoć države smanjila je donekle otpuštanja, ali ono što se mora reći je da je ona doneta u aprilu i da će se tek od maja primenjivati. Nama su se javljali radnici jer je zapravo tumačenje te uredbe problematično jer po toj uredbi, onaj poslodavac koji nije smanjio broj zaposlenih za više od 10 odsto dobija od države tri minimalca. Onda se dešava da poslodavci tumače da oni samo treba da daju razliku između prave plate i tog minimalca, što znači da recimo, ukoliko je neko imao platu 40 hiljada, poslodavac uplati 10 hiljada i kaže sačekaj ti uplatiće država još 30 hiljada… Ono što je još važno dodati je da se ta mera otpuštanja ne odnosi na radnike koji su radili preko agencije ili omladinske. U medijima se pojavila informacija da je na aerodromu, kao i kod nekih drugihstranih investitora došlo do otpuštanja radnika. Oni će se verovatno prijaviti za taj program pomoći, jer radnici kojii rade preko agencija ili omladisnskih zadruga ne vode se kao zaposleni“, kaže Vučković.

N1: Aktuelna je pomoć države građanima u iznosu od 100e. Javljali su se građani koji su ostali bez posla, a ne spadaju u socijalnu katergoriju, koja pored penzionera sigurno dobija pomoć. Zašto su ti ljudi nekako na marginama?

„Naša država prioritet daje onima koji su zaposleni, dok oni koji su radi na crno ne postoje. Smatram da je ta pomoć od 100 evra trebalo da bude data i nezaposlenima a ne samo onima koji su socijalna kategorija. Samim tim što ste ostali bez posla vi spadate u ugoženu kategoriju jer nemate primanja, posebno sada u pandemiji kada je teško naći drugi posao“, rekao je on.

Sve informacije o koronavirusu možete pročitati u Blogu uživo i na stranici Koronavirus.