Altiparmakov: Povećanje plata da bude u dogovoru sa MMF, mada – bolje na leto

Ekonomija 19. okt 202014:07 > 14:08
N1

Nikola Altiparmakov, član Fiskalnog saveta, kaže za N1 da je ta institucija preporučivala i apelovala na Vladu da, zbog ekonomske neizvesnosti u narednoj godini, odloži za leto pitanje povećanja plata u javnom sektoru. Dodaje da su malo spokojniji nakon dogovora ministra sa MMF-om. Ali, ako već moraju da budu povećane, plate u javnom sektoru treba da budu u skladu sa ekonomskim mogućnostima i u skladu sa dogovorima sa MMF, podvlači. Kaže da je javni dug zadatak za sledeću godinu, i da će biti neophodno da se Srbija vrati na neke staze štednje.

POVEZANE VESTI

Nakon sastanka sa misijom MMF, ministar finanisija najavio je da bi sledeće godine mogle da budu povećane plate u javnom sektoru. Šta o tome misle u Fiskalnom savetu?

Altiparmakov kaže da ekonomsku politiku, u Srbiji i u svetu, muči neizvesnost jer se ne zna kako će izgledati iduća godina. Mi imamo neke pozitivnije trendove nego što se očekivalo poslednjih meseci, ali to ne može da nam bude nikakva vrsta garancije za narednu godinu, naveo je. Ako bi se ti trendovi nastavili do kraja godine pa i sledeće, činjenica je da bismo imali nizak pad BDP od jedan posto, i neku veću stopu privrednog rasta u narednoj godini, koja bi mogućila neko skromno povećanje plata u javnom sektoru u 2021, kaže gost emisije N1 Studio Live. Ali, ističe, zbog te neizvesnosti, Fiskalni savet je preporučivao da u sve treba ući oprezno i da umesto prakse da se na početku godine, u zakonu o budžetu, krene sa povećanjem plata – da se to ostavi za leto, kada će biti više informacija o tome kako će izgledati godina u ekonomskom i epidemiološkom smislu, a kako ne bi bilo opterećenja po javne finansije i privatni sektor, u slučaju „crnog ekonomskog scenarija“.

Fiskalni savet o ovoj temi razgovarao je i sa ministrom finansija, a Altiparmakov kaže da su se usaglasili da je važno da se održi kredibilitet penzijskog sistema i Zakona o PIO, tako da će sledeće godine biti povećanje penzija od 5,9 odsto. „Što jeste veliki procenat imajući u vidu ekonomsku krizu, ali to je ta neka generacijska solidarnost koja je neophodna da se održava i u dobrim i u lošim vremenima. Što se tiče plata, i mi i Ministarstvo finansija smo svesni rizika za ekonomiju, tako da je i ministarstvo bilo oprezno. Fiskalni savet ima čisto tehnokratski pogled na svet, a Vlada ima i druge kriterijume kojima se vodi, pa je očigledno da je htela, pored povećanja penzija, da ide i na neko povećanje plata“, rekao je.

Naveo je da im konkretno nisu rekli koliko će to povećanje biti (konkretne brojeve), ali da je jako važno to što imaju dogovor s MMF-om u vezi s tim. „To će imati eksterni kredibilitet i potpis MMF-a, i s te strane smo dosta spokojniji“, kaže gost N1.

Govoreći o pravljenju budžeta za novu godinu, gost N1 kaže da treba voditi računa o tome da se ne izostave „neke važne stavke koje u fiskalnim krizama prve stradaju, a to su javne investicije“.

Kaže da Srbija godinama i decenijama nedovoljno investira – od zaštite životne sredine do nekih ključnih transportnih pravaca. „Ono što je naša poruka je da se ne štedi na investicijama, jer su one važne za razvoj zemlje i ekonomski rast i da se pokuša da se ide na neku vrstu solidarnosti između privatnog i javnog sektora“, rekao je Altiparmakov, podvlačeći da će se privatni sektor sigurno, kada isteknu sada mere pomoći, naći na udaru.

Navodi da će sigurno da bude jednog obima otpuštanja u privatnom sektoru, a da oni koji ostanu na poslu neće moći da dobijaju neka povećanja plata. Apelovali smo da javni sektor bude solidaran i da se razmisli o tom povećanju plata tek sredinom naredne godine, kada vidimo kako će ekonomija da se razvija, dodao je Altiparmakov.

Govoreći o merama podrške, podseća da je prethodni paket bio sveobuhvatan, a da se sada kreće na targetirane mere, što je, kako ocenjuje, opravdano. Ni Srbija ni druge države neće moći da neselektivno pomažu svima u privredi, podvukao je, podsećajući da je Fiskalni savet kritikovao i meru „100 evra svim građanima“, koja je bila, podvlači, veoma skupa (600 miliona evra), ističući i da je ona trebalo da bude selektivna. Za taj novac smo mogli da finansiramo dva meseca pomoći privredi, ocenio je.

Apelovali smo da se takva mera ne ponavlja, jer je bila i fiskalno i socijalno neodgovorna, jer su dobili i oni koji imaju, da ne kažem milioneri, i oni kojima je pomoć zaista potrebna, naveo je.

O javnom dugu – moraćemo da se vratimo na staze štednje

Javni dug će se, kaže, prema sadašnjim procenama zaustaviti blizu 60 procenata BDP, i to nije još zabrinjavajuće kad se pogleda situacija u Evropi, ali deficit koji ćemo ove godine imati, „rekordan, od više od sedam, možda i blizu osam procenata“, kaže da ne smemo da ponovimo sledeće i narednih godina. Moraćemo dogodine da se vratimo na neke staze štednje, kako bi imali neki odmeren deficit od dva posto BDP, koji će omogućiti zaustavljanje rasta javnog duga i njegovo postepeno opadanje, kaže član Fiskalnog saveta. Ističe da će to biti glavni zadatak sledeće godine.

Navodi da nema mnogo prostora za štednju, ali da, na primer, Vlada ne treba da donosi ad hok mere kao što je bila ona sa 100 evra svim građanima, a što se plata u javnom sektoru tiče, „ako već moraju da budu povećane“, da budu u skladu sa ekonomskim mogućnostima i u skladu sa dogovorima sa MMF.

Osvrćući se na javna preduzeća, kaže da je naproblematičniji EPS i da je najmanje urađeno na njegovoj suštinskoj reformi, da i dalje nema korporativne strukture upravljanja i odgovornosti, da se malo investira… Navodi da će, s rastom priovrede, zbog toga biti manjkova u proizvodnji struje, a i ukoliko se i dalje ne investira – biće problema i sa zaštitom životne sredine, jer se radi o velikom zagađivaču.

Altiparmakov kaže da Fiskalni savet daje apsolutnu podršku najavljenom novom aranžmanu sa MMF-om.

Celo gostovanje pogledajte u okviru emisije N1 Studio Live.