Fiskalni savet: Rekordan deficit budžeta, problemi godinama gurani pod tepih

Ekonomija 09. nov 202013:37 > 15:09
N1

Novi rebalans ovogodišnjeg budžeta koji je predložila Vlada Srbije pokazuje da je zdravstvena kriza pogodila budžet znatno više od očekivanja, usled nerešenih problema iz ranijeg perioda, pa će biti izazov da se javne finansije ponovo stave pod kontrolu, ocenio je danas Fiskalni savet.

„Velika zamerka na predloženi rebalans je izražena netransparentnost javnih rashoda, koja je dodatno povećana u odnosu na prethodne budžete“, naveo je Fiskalni savet u analizi predloga rebalansa budžeta o kojem će sutra početi rasprava u Skupštini Srbije.

Rebalansom je predviđen deficit republičkog budžeta od 483 milijarde dinara (8,8 odsto BDP-a) dok je na nivou opšte države planiran deficit od 492 milijarde dinara (8,9 odsto BDP-a).

„Ovo je ubedljivo najveći fiskalni deficit Srbije od kad se o tome objavljuju podaci i veći je za oko 40 odsto u odnosu na do sada najveće ostvarene deficite iz 2012. i 2014. godine. Uz to, komparativna analiza pokazuje da će deficit Srbije u 2020. biti i među najvećim u jugoistočnoj Evropi (gde će u proseku iznositi 7,5 odsto BDP-a)“, navodi se u analizi Fiskalnog saveta.

Dodaje se da se takvo uvećanje budžetskog deficita ne može objasniti samo uticajem pada BDP-a na javne prihode i neposrednim troškom sprovedenih antikriznih mera.

„To je neočekivan rezultat uzimajući u obzir činjenicu da je privreda Srbije znatno manje pogođena zdravstvenom krizom (očekujemo pad BDP-a Srbije od oko 1,5 odsto u poređenju sa oko pet odsto u CIE). S blažim padom privredne aktivnosti trebalo je da Srbija ima i osetno manji deficit nego u CIE – što se ne dešava. Dobar deo deficita u 2020. nastao je zapravo tako što je zdravstvena kriza ogolila probleme koji su duži niz godina gurani pod tepih“, ukazao je Fiskalni savet.

Podela po 100 evra – skupa i neefikasna mera

Kako je objašnjeno, prvi razlog za to je što je Srbija „jedina zemlja u CIE koja je sprovela skupu i ekonomski neefikasnu meru isplate 100 evra svim punoletnim građanima, koja je (neopravdano) povećala deficit Srbije za dodatnih 1,3 odsto BDP-a“.

„Drugi razlog je to što je tokom krize državi na naplatu došlo dugogodišnje nedovoljno ulaganje u zdravstveni sistem. Zbog toga su zdravstveni troškovi Srbije tokom krize morali da budu oko 0,6 odsto BDP-a veći nego u zemljama CIE“, naveo je Fiskalni savet.

Istaknuto je da je kriza ogolila i slabosti u poslovanju državnih i javnih preduzeća (Er Srbija, EPS) koja su iz budžeta dobila pomoć u ukupnom iznosu od 0,4 – 0,5 odsto BDP-a.

„Da Srbija u krizu nije ušla sa strukturnim slabostima javnih finansija i da nije sprovodila neracionalne mere ekonomske politike, deficit države bio bi oko 6,5 odsto BDP-a umesto 8,9 odsto BDP-a“, ocena je Fiskalnog saveta.

Po proceni Fiskalnog saveta „ova godina će se završiti i sa neodrživo velikim izdacima za plate zaposlenih u javnom sektoru jer su one u 2020. prekomerno povećane (za oko 10 odsto).

„Dobro je što su javne investicije rebalansom budžeta znatno povećane i u odnosu na prethodni rebalans iz aprila i u odnosu na inicijalni budžet s kojim se ušlo u 2020. godinu“, smatra Fiskalni savet.

Nije objašnjeno na šta tačno odlazi oko 150 miliona evra

U odnosu na prvobitno planirani budžet investicije su povećane za oko 27 milijardi dinara (230 miliona evra), a glavni razlog za ovo povećanje su, kako se navodi u analizi vanredni troškovi za nabavku medicinskih aparata i izgradnju i opremanja kovid-bolnica koje procenjujemo na oko 200 miliona evra.

„Nije objašnjeno na šta tačno odlazi oko 150 miliona evra povećanja neto budžetskih pozajmica (pretpostavljamo da najveći deo tih sredstava ide za Er Srbiju). Кancelarija za javna ulaganja dobila je novih 100 miliona evra bez bilo kakvog objašnjenja namene tih sredstava, što je neočekivano imajući u vidu da se istim rebalansom, na primer, transparentno pokazuju investicioni projekti koji se izvršavaju sa razdela Ministarstva građevinarstva“, ukazao je Fiskalni savet.

Nije objašnjeno, kako je navedeno, „ni zašto su investicije Ministarstva odbrane povećane za oko 100 miliona evra (troškovi izgradnje i opremanja kovid-bolnica mogu objasniti tek polovinu ovog povećanja)“.

„U rebalansu se pojavljuju nove budžetske stavke od 40 miliona evra za subvencije u elektroenergetskom sektoru (koje najverovatnije odlaze u EPS), subvencije za aviosaobraćaj od 35 miliona evra (koje najverovatnije odlaze na izgradnju aerodroma u Trebinju)“, istaknuto je u analizi Fiskalnog saveta.

U analizi tog nezavisnog tela navedeno je i da problemi državnih i javnih preduzeća (Er Srbija, EPS) nisu od juče i da je „kriza zapravo bila samo okidač za državnu intervenciju kojom je u 2020. pokriven deo troškova njihovog neuspešnog poslovanja – što bi se verovatno desilo u nekom trenutku i da nije bilo krize“.

Upozoreno je da će javni dug u 2020. imati snažan rast – sa 53 odsto BDP-a na oko 60 odsto BDP-a, „što je neodrživo visok dug za Srbiju“.

„Ovo povećanje bilo bi još veće da država nije dočekala zdravstvenu krizu s neuobičajeno visokim depozitima jer je imala, između ostalog, na računu i sredstva od isplaćene koncesije za Aerodrom Nikola Tesla“, ocenio je Fiskalni savet.

Javni dug od 60 odsto BDP-a neodrživ za Srbiju

Kako je objašnjeno, veći deo manjka u budžetu, koji u 2020. iznosi oko 4,2 milijardi evra, finansiran je zaduživanjem i povećanjem javnog duga, ali je jedan deo deficita država uspela da pokrije i iz sopstvenih sredstava, a očekuje se da će i novac od prodaje Komercijalne banke da se iskoristi za finansiranje deficita do kraja godine.

„Javni dug od 60 odsto BDP-a previsok je za Srbiju. Kamatne stope koje na taj dug plaća Srbija u proseku su oko dva puta veće nego u zemljama razvijene zapadne Evrope i za oko 50 odsto veće nego u zemljama CIE. Zbog toga je trošak servisiranja javnog duga od 60 odsto BDP-a u Srbiji ekvivalentan trošku javnog duga od oko 120 odsto BDP-a u razvijenim zemljama EU“, naveo je Fiskalni savet.

Dodaje se da relativno veliko učešće u BDP-u privrednih sektora koji nisu imali pad proizvodnje u 2020. poput poljoprivrede i prehrambene industrije jeste spasilo Srbiju od dubljeg pada proizvodnje u tekućoj godini, ali te privredne grane zato nemaju ni potencijal da svojim snažnim oporavkom od krize obezbede brz privredni rast u narednoj godini.

„Poslednji podaci za avgust pokazuju i da su strane direktne investicije (SDI) u odnosu na isti mesec prethodne godine smanjene za čak 64 odsto“, naveo je Fiskalni savet i ocenio da će se takvi trendovi verovatno nastaviti, a i da zdravstvena kriza nije blizu kraja.

„Za preokretanje rastuće putanje javnog duga u 2021. potrebno je planirati fiskalni deficit u narednoj godini od oko dva odsto BDP-a“, procenio je Fiskalni savet.

Neposredna posledica snažnog rasta javnog duga u 2020. jeste, kako se navodi, to da će u budžetu za 2021. morati da budu povećani izdaci za plaćanje kamata.

U 2021. zamrznuti plate u javnom sektoru

Ističe se da je Vlada u zakonskoj obavezi da u 2021. poveća izdvajanja za penzije, koje su najveći pojedinačni rashod države, za oko šest odsto, koliko zahteva primena „švajcarske“ formule.

„Prostor za uštede u 2021. nikako ne bi smeo da se traži u umanjenju javnih investicija u infrastrukturu. Te investicije ne samo da su potrebne zemlji zbog jako lošeg stanja infrastrukture, već su i ekonomski važne jer su najefikasnija mera fiskalne politike za podsticanje privrednog oporavka“, naveo je Fiskalni savet.

Izvor za smanjenje deficita u 2021. ne bi, prema analizi tog nezavinog tela, trebalo da bude povećanje poreza jer bi to negativno uticalo na privredni rast, a da plate zaposlenih u javnom sektoru, kao“najvažnije sidro fiskalne politike“, budu pod čvrstom kontrolom.

Ističe se da kontrola zarada u javnom sektoru nije samo presudna za stabilizaciju javnih finansija u 2021. već je i ekonomski opravdana jer su izdvajanja iz budžeta za plate trenutno neodrživo visoka.

Tome je, kako je ocenjeno, znatno doprineo i njihov izuzetno visok rast u 2020. od oko deset odsto i te plate u javnom sektoru su 20 odsto veće nego u privatnom sektoru.

„Zbog svega toga rast zarada u javnom sektoru trebalo bi da se zamrzne u 2021. ili u najboljem slučaju da se dozvoli njihovo povećanje koje bi pratilo inflaciju, ne veće od dva osto, ali tek ukoliko detaljnije fiskalne analize pokažu da je i to moguće“, naveo je Fiskalni savet.

Dodaje se da bi jedna od alternativa možda mogla biti da se nagrade, makar i simbolično, samo zaposleni u javnom sektoru koji rade u uslovima povećanog rizika ili imaju veće obaveze tokom krize, poput zdravstva i prosvete.