Ćulibrk: Država hoće da produbi jaz između javnog i privatnog sektora

Ekonomija 12. nov 202014:21 > 14:29
N1

Milan Ćulibrk, glavni i odgovorni urednik nedeljnika NIN, smatra da država najavljenim povećanjem plata u javnom sektoru hoće da napravi još veći jaz između javnog i privatnog sektora, "što svakako nije dobro". On ocenjuje da se ekonomske projekcije vlasti baziraju samo na optimizmu i ističe da bi budžet za 2021. trebalo planirati sa malo više pesimizma "za svaki slučaj, jer ćemo se lako prilagoditi ako situacija bude bolja nego što smo planirali".

„Kogod je čitao zvaničan izveštaj Međunarodnog monetarnog fonda video je da se u njemu izražava veoma velika bojazan da se ne pretera sa povećanjem plata i penzija. Ako bi to moglo da se tumači, to znači da to povećanje bude da nivou inflacije, između jedan i dva odsto, ali mislim da to neće biti dovoljno da se zadovolje ti ljudi u javnom sektoru, s obzirom da im je država obećala povećanja“, ocenjuje Ćulibrk u N1 Studio Live.

POVEZANE VESTI

„Godinama unazad povećanje plata u javnom sektoru je mnogo veće i od nominalnog i od realnog rasta BDP… Ove godine su plate u javnom sektoru povećane za 10 odsto u odnosu na prethodnu godinu, a dele se na osnovu para koje zaposleni u privatnom sektoru uplaćuju u budžet, a oni sigurno ove godine nisu imali povećanje plata od 10 odsto. Dobro je ako su im ostale na sadašnjem nivou, dobro je ako nisu u međuvremenu smanjene zbog smanjene privredne aktivnosti i dobro je ako su uopšte zadržali radna mesta“, ističe on.

„Da li je to realno, normalno i održivo?! Država hoće da napravi još veći jaz između ta dva sektora, i to nije dobro svakako“, poručuje Ćulibrk.

On izražava bojazan da se ekonomske projekcije u Srbiji „baziraju samo na optimizmu“.

„Mi imamo samo optimistički scenario, takav je bio i rebalans budžeta iz maja, koji je predviđao deficit od 3,2 milijarde evra na kraju godine, a on će biti skoro 900 miliona evra veći. Budžet za 2021. bi trebalo planirati sa malo više pesimizma za svaki slučaj, jer ćemo se lako prilagoditi ako situacija bude bolja nego što smo planirali. Ali vi imate ministra i predsednika države koji vam najavljuju povećanje plata u javnom sektoru za narednu godinu“, ističe Ćulibrk.

On smatra da srpski zvaničnici, što se, kako kaže može zaključiti na osnovu njihovih sadašnjih izjava i ponašanja, računaju u sledećoj godini „rast od pet, šest, sedam odsto“, što je možda realno ako situacija sa koronavirusom postane prošlost.

„Ali ako se situacija pogorša, kao što se desilo u većini zemalja, i ono što naša vlada očekuje da ćemo u ovoj godini imati pad manji od jedan odsto je na dugočkom štapu, jer mnoge zemlje uvode dodatne restrikcije, što će uticati i na njihovu ekonomiju i potrošnju, a to će onda smanjiti šansu da mi u te zemlje izvezemo sve što smo planirali, i onda će naš pad biti dublji. Ja ne kažem da će se to desiti, samo kažem da može“, navodi on.

Ističe da je preporuka većine ekonomista da je „uvek bolje praviti projekcije budžeta na pretpostavkama da će nam rast biti niži nego što je to realno“.

„Kada vidimo budžet za 2021, tek ćemo tada videti šta naša vlada planira – da li planira i dalje široku javnu potrošnju, ili će pokušati da je smanji. Država će morati u dogledno vreme da počne da smanjuje minus da bi on bio održiv, jer svako dalje povećanje minusa povećava dug, a to dalje utiče na stabilnost javnih finansija“, ocenjuje Ćulibrk.

Vlast nas ubeđuje da je bolje nego što jeste

Komentarišući danas usvojeni drugi rebalans budžeta za ovu godinu, on navodi da smo septembar završili sa minusom od tri milijarde evra u državnoj kasi i bilo je nerealno očekivati da to može da se održi u planiranom okviru od maja.

„Ono što me malo nervira jeste što smo svi prethodnih nekoliko nedelja slušali da nama ide mnogo bolje nego što je planirano majskim rebalansom, a ministar finansija (Siniša Mali) i predsednik (Aleksandar Vučić) su se hvalili da je priliv od naplate PDV mnogo bolji nego što je planirano majskim rebalansom. Ali kad uporedite rebalans iz maja i ovaj iz novembra, vidite da su prihodi od PDV jedni od retkih koji su smanjeni, a s druge strane su povećani svi drugi prihodi – od dohodaka na zarade, poreza na dobit, carine, akcize“, kaže Ćulibrk i dodaje da „vlast pokušava da nas ubedi da je situacija bolja nego što jeste“.

„Nekoliko dana pre predloga rebalansa kojim se projektovani minus u državnoj kasi povećava na 4,1 milijardu evra, čuli smo i da smo oktobar završili u suficitu. Ako smo septembar završili sa minusom od tri milijarde i ako je projektovani minus 4,1 milijardu evra, to znači da ćemo samo u novembru i decembru napraviti manjak od 1,1 milijardu evra“, ističe on.

Dodaje da to ne može samo da se opravda pandemijom i njenim ekonomskim posledicama, navodeći da je najveći deo troškova već potrošen na prvi i drugi talas pomoći privredi.

„Ključni problem je da mi slušamo da je to zbog povećanih izdvajanja za zdravstvo, a u zdravstvu će direktno da završi između 50 i 100 mil evra, što znači da će taj novac otići i na još neke druge stvari“, kaže Ćulibrk, podsećajući da je između ostalog, predviđeno izdvajanje od 35 miliona evra za aerodrom u Trebinju.

„Da li je to zaista nešto bez čega se ne može. Možda će se on stvarno isplatiti, možda je potreban, ali zašto se gradi sada?!“, pita glavni i odgovorni urednik NIN-a.