Nove mere za olakšanu otplatu kredita dužnicima

Ekonomija 22. dec 202012:49 > 13:40
N1

Bankama i davaocima lizinga danas ističe rok da na svojim internet stranicama i u svojim poslovnicama objave obaveštenje kojim će dužnike informisati o mogućnostima podnošenja zahteva za dobijanje najnovijih olakšica za otplatu kredita, kao i o uslovima koje dužnik treba da ispuni.

Narodna banka Srbije (NBS) donela je nove mere za olakšanu otplatu kredita dužnicima pogođenim pandemijom kovid-19. Za razliku od prva dva moratorijuma, kada su pravo na odlaganje plaćanja obaveza imali svi klijenti banaka, treći moratorijum namenjen je građanima, poljoprivrednicima, preduzetnicima i privrednim društvima koja imaju probleme u izmirivanju obaveza.

„Treći moratorijum je bitno drugačiji od prethodna dva, jer je uže targetiran. Narodna banka je ovog puta odlučila da zastoj u otplati mogu da dobiju samo oni kojima je to zaista potrebno i koji to na određeni način mogu i da dokažu: kroz pad prihoda, kreditnu opterećenost i slično, rekao je za Biznis.rs generalni sekretar Udruženja banaka Srbije (UBS) Vladimir Vasić.

On je istakao da je takva mera racionalna, ako su se u prvom trenutku svi našli na udaru krize, sada je jasnije da ona nije podjednako pogodila ni sve privredne sektore, ni sve građane.

Banke će se, napominje, kao i do sada striktno pridržavati mera koje je propisala NBS i sa svoje strane pružiće podršku svim klijentima kojima je kriza na neki način ugrozila poslovanje, odnosno lične finansije.

„Naš savet građanima i privrednicima je uvek da se prvo obrate svojoj banci. I banka ima interes da zadrži klijenta, da on nastavi da bude partner i da normalno isplaćuje svoje obaveze. Ona najbolje poznaje klijenta i uveren sam da će ponuditi rešenje koje je najbolje moguće za obe strane“, navodi Vasić.

On podseća da je ukupna vrednost prva dva moratorijuma bila tri milijarde evra, a da će se efekti trećeg tek videti. Prvi moratorijum od 1. aprila ove godine prihvatilo je 94 odsto građana i 93 odsto preduzeća, dok je u drugom moratorijumu, u avgustu, taj procenat bio manji. Kod građana, 82 odsto odlučilo se za zastoj u otplati, a kod firmi 69 procenata.

„Iz ovih procenata je jasno da je u prvom udaru krize preovladala psihološka reakcija, odnosno razumljiv oprez klijenata. Kada su kasnije ipak mogli jasnije da procene svoju situaciju, zastoj u otplati je bio manji“, zaključuje Vasić.