Zasedanje evrozone: Biti il' ne biti za Grčku

Ekonomija 11. jul 201515:27 > 18:45
Reuters

Ministri finansija zemalja koje čine evrozonu okupili su se u subotu na vanrednom sastanku u Briselu, gde treba da donesu konačnu odluku da li će Grčka zadržati zajedničku evropsku valutu, ili biti primorana da štampa sopstveni novac.

Šanse da se dogovorimo (da Grčka ostane u evrozoni) su 60 prema 40 odsto, rekao je novinarima austrijski ministar finansija Hans-Jerg Šeling ulazeći u zgradu Evropskog saveta.

Sastanak je zakazan nakon što je velika većina grčkih glasača odbila na referendumu prošle nedelje da prihvati plan štednje koji su joj poverioci nametnuli kao uslov za novi program finansijske pomoći iz Evropske centralne banke i Međunarodnog monetarnog fonda.

Suočen sa mogućnošću da ECB i MMF uskrate garancije grčkim bankama i tako de fakto izbace Grčku iz evrozone, premijer je prekjuče u poslednji čas predložio novi plan štednje, koji je u nekim aspektima čak oštriji od onog odbijenog na referendumu, a koji je rano jutros podržao grcki parlament.

Sada je na ministrima da odluče da li će taj plan prihvatiti, ili će se primeniti plan greksita”, koji ukjučuje odstranjivanje Grčke iz evrozone, mada ne i izlazak EU.

Ukoliko ministri danas prihvate Ciprasov plan kao osnovu za dalje pregovore o novom paketu finansijske pomoći, Grčka može da računa na ostanak u evrozoni, ali i nastavak mera štednje čiji teret već teško podnose široki slojevi grčkog društva.

Ako prevlada Šojbleov stav, sutra će se u Briselu održati vanredni samit šefova država i vlada, koji će doneti odluku o pokretanju procedure za greksit, koju su već razradili stručnjaci Evropske komisije.

Kreditori: Grčki predlozi dobra osnova za pregovore

Uloga Francuske je da ujedinjava, izjavio je danas francuski ministar finansija Mišel Sapen, povodom podeljenih stavova njegovih kolega u evrogrupi prema grčkom predlogu reformi, dodajući da je uspešan ishod današnjeg sastanka ministara finansija evrozone u Briselu potreban svima.

Sapen je, kako prenosi grčka agencija ANA, naveo da postoje dve bitne okosnice napretka.

„Prvo, grčka vlada je sa politickom odlučnošću i hrabrošću zatražila i dobila od grčkog parlamenta dozvolu za početak pregovora. Drugo, institucije (kreditori) su ocenile da grčki predlozi predstavljaju dobru osnovu za početak pregovora“, rekao je Sapen.

Francuski ministar je istakao da će biti zahteva prema grčkoj strani za dodatnim pojašnjenjima u vezi sa tim kada će i kako vlada nastaviti sa reformama.

Nakon toga, rekao je on, ukoliko se poverenje obnovi, kreditori će ponuditi potrebnu podršku Grčkoj. „Poverenje nije izgubljeno samo prema aktuelnoj vladi. Ja sam ga izgubio i prema svim prethodnim grčkim vladama“, kazao je Sapen.

Što se tiče grčkog duga, Sapen je predočio da Francuska oduvek ima specifično gledište – da razgovori o dugu nisu tabu tema, kao ni razgovori o smanjenju njegove nominalne vrednosti, samo zato što to druge države-članice ne žele.

Istovremeno, ministar finansija Italije Pjer Karlo Padoan, jedan od retkih saveznika Grčke na današnjem sastanku evrogrupe, kaže da je cilj da se večeras „izvede početni udarac“ za pružanje pomoći Grčkoj iz fonda Evropskog stabilizacionog mehanizma.

„Svi smo ovde otvoreni, kako bi se dobilo ‘zeleno svetlo’za početak pregovora. Ne radi se tome da večeras bude postignut dogovor“, rekao je Padoan, prenose agencije.

Luksemburški ministar finansija Pjer Gramenja smatra da je „neizbežno“ da Grčka dobije izvesnu pomoć u vidu olakšica na dug.

„Nema koristi da odlažemo tu raspravu“, rekao je on, ocenjujući da je grčki predlog reformi „sveobuhvatan“.

Ministar finansija Španije Luis de Gindos je, pre početka sednice evrogrupe, rekao da je „poverenje na vrlo niskom nivou“, dodajući da se nada da se neće dogoditi „gregzit“.