Cipras: Potpisao sam da bismo izbegli katastrofu

Ekonomija 15. jul 201509:28 > 09:42
REUTERS/Andrea Bonetti/Greek Prime Minister's Office

Grčki premijer Aleksis Cipras izjavio je da "ne veruje" u sporazum s poveriocima, ali ga je potpisao kako bi "izbegao katastrofu" u Grčkoj. Cipras je dodao da će banke, zatvorene 29. juna, biti još neko vreme "pod katancem".

„Preuzimam odgovornost za sve greške koja sam počinio. Preuzimam odgovornost za tekst (sporazuma) u koji ne verujem, ali sam ga potpisao kako bi izbegao katastrofu u zemlji“, rekao je Cipras.

„Kada je brod u nevolji, najgore je kad ga kapetan napusti“, dodao je grčki premijer, koji je isključio mogućnost vanrednih parlamentarnih izbora u zemlji jer „nema nameru“ da izbegne odgovornost za sve što je uradio.

Cipras je izjavio da neće podneti ostavku uprkos jakim pritiscima da uvede još strože mere štednje u Grčkoj i otvorenom nezadovoljstvu nekih članova njegovog kabineta i vladajuće stranke Siriza.

Cipras je u intervjuu za državnu grčku televiziju ERT oštro kritikovao sporazum sa međunarodnim kreditorima o trećem paketu pomoći u zamenu za još oštrije mere štednje, ali je istakao da je to najbolje što je Grčka u ovom trenutku mogla da dobije, prenela je agencija AP.

„Mere koje su nam nametnute nisu racionalne. Suočili smo se sa oštrim stavovima naših partnera, koji su bili skloni tome da nas kazne. Sporazum, međutim, ipak nudi izlaz iz krize“, naveo je grčki premijer.

Lideri evrozone i predstavnici Grčke su u ponedeljak, nakon maratonskih pregovora, postigli dogovor o trećem paketu međunarodne finansijske pomoći Atini, vrednom oko 86 milijardi evra, koji će biti odobren pod strogim uslovima, koji uključuju mere štednje, fiskalne i druge reforme.

Cipras je preuzeo odgovornost za prihvatanje tih strogih uslova u zamenu za pomoć, uprkos tome što ni sam ne veruje u mnoge od drakonskih mera koje taj paket pomoći zahteva.

„Preuzimam odgovornost za sve greške koje sam možda počinio, preuzimam odgovornost za tekst u koji ne verujem, ali koji sam potpisao da bi izbegao katastrofu za Grčku, kolaps banaka“, istakao je Cipras noć uoči ključne rasprave u grčkom parlamentu, koji do sutra u ponoć mora da usvoji četiri zakonska predloga kojim će biti regulisane penzione i poreske reforme, koje zahtevaju kreditori.

REUTERS/Andrea Bonetti/Greek Prime Minister’s Office

Cipras je u jednočasovnom intervjuu, u kojem je naizmenično branio svoju naglu promenu kursa kad je reč o pregovorima sa kreditorima i oštro kritikovao svoje evropske partnere, istakao da se odlučno borio protiv zahteva za smanjenje plata i penzija.

On je dodao da su fiskalne mere predviđene postignutim sporazumom blaže od mera koje su dogovarane u prošlosti i istakao da se Grčka mora držati dogovorenih fiskalnih mera.

Iako su se neke zemlje opirale tome da Grčkoj odobre nova sredstva, među kojima su se posebno isticale Finska i Holandija, one su na kraju popustile, naveo je grčki premijer.

Cipras je rekao da planira da na čelu vlade ostane do kraja svog četvorogodišnjeg mandata i time isključio mogućnost prevremenih izbora.

„Najgora stvar koju kapetan može da uradi dok upravlja brodom za vreme oluje jeste da napusti kormilo“, naveo je on.

Na pitanje kad se može očekivati ponovno otvaranje grčkih banaka, koje su zatvorene pre više od dve nedelje nakon masovnog povlačenja sredstava, Cipras je izjavio da se to možda neće desiti sve dok ne bude finalizovan sporazum sa kreditorima, što bi moglo da usledi tek za mesec dana.

„Ponovno otvaranje banaka zavisi od finalizacije sporazuma, što će se desiti za mesec dana“, rekao je premijer Grčke, dodajući kako se nada da će, u međuvremenu, Evropska centralna banka podići nivo hitne podrške likvidnosti za grčke banke.

Dajselblum: Evropi ponestaje razumevanje za Grčku

Šef evrogrupe Jerun Dajselblum upozorio je da Evropi ponestaje razumevanja za Grčku i dodao da bi referendumi u preostalih 18 članica evrozone, kad bi bili sprovedeni, pokazali oklevanje da se toj zemlji isplate dodatna sredstva.

Dajselblum, inače holandski ministar finansija, rekao je u intervjuu holandskoj televiziji Niusur da želi da Grčka dobije podršku koja joj je potrebna, ali je istakao da je vlada u Atini to otežala, preneo je Rojters.

„Morate da shvatite da, kad bi sproveli referendume u ostalih 18 članica evrozone o tome da li treba dati još novca Grčkoj, rezultati bi bili još ubedljiviji u odnosu na rezultat referenduma u Grčkoj, na kojem je 60 odsto građana glasalo protiv sporazuma sa kreditorima“, rekao je Dajselblum.