Američki DFC potpisao ugovor sa četiri banke u Srbiji o garancijama za kredite

Ekonomija 13. dec 202212:25 > 14:13 6 komentara
TANJUG/SAVA RADOVANOVIĆ

Američka razvojna finansijska korporacija DFC potpisala je ugovor o garantoj šemi sa četiri banke u Srbiji, kojima će preduzećima biti omogućeno povlačenje kredita ukupne vrednosti do 400 miliona dolara.

Ugovori su u Ministarstvu finansija Srbije potpisani sa Adiko bankom, bankom Inteza, Prokredit i Rajfajzen bankom, preko kojih će sredstva biti plasirana srpskoj privredi.

„Krediti će biti dostupni mikro, malim i srednjim preduzećima kojima je pomoć potrebna u poslovanju ili razvoju, sa posebnim fokusom na poljoprivredu, nerazvijene regione, održivi razvoj, startapove i kompanije koje vode žene“, rekao je ministar finansija Siniša Mali, ističući da su te kompanije najveći pokretač srpske ekonomije.

Kako je precizirao, period otplate kredita biće od šest meseci do 10 godina, a moći će da se koriste i za obrtna sredstva i za investicije. Mali je dodao da će u prvoj fazi privredi biti na raspolaganju kredit ukupne vrednosti 272 miliona dolara. Istakao je da je dogovor sa DFC napravljen nakon dve godine rada na tome.

Srbija je, kako je podsetio, prošle godine potpisala sporazum o podsticanju investicija sa američkom administracijom, što je bio preduslov da se ova garantna šema i sprovede u delo. Mali je ocnio da je sporazum važan signal da američka administracija veruje u perspektivu srpske privrede i da je ona na dobrom putu, kao i da je signal za stabilnost čitavog regiona.

„Srbija se nalazi na evropskom putu i uprkos tri godine velike krize sačuvala je svoju makroekonomsku stabilnost“, naveo je Mali.

Mali je naglasio da je ovo treća garantna šema koju preduzeća u Srbiji dobijaju u poslednje tri godine. Podsetio je da su, kad je krenula pandemija koronavirusa, Vlada Srbije i NBS izdvojili 2,5 milijardi evra kao garantnu šemu za pomoć preduzećima u uslovima pandemije i kreditima za likvidnost, refinansiranje obaveza i investicije.

„Ta prva garantna šema je iskorišćena skoro 100 odsto, što je doprinelo da se sačuvaju radna mesta i privreda“, kazao je ministar finansija.

Dodao je da je druga garantna šema namenjena privredi bila u iznosu od 500 miliona evra koja je i dalje na raspolaganju domaćim preduzećima.

TANJUG/SAVA RADOVANOVIĆ

Zamenica potpredsednika DFC Merijem Кošarej rekla je da je želja te finansijske koropracije da plasira potreban kapital i učestvuje u razvojnim privrednim izazovima.

„Mi smo opredeljeni za ulaganje u Srbiju i region, naročito u svetlu pandemije korona virusa i rata u Ukrajini, što je izazavalo poremećaje koje želimo da prevazidjemo zajedno sa vama“, kazala je ona.

Ocenila je da je srpska ekonomija imala impresivan rast u poslednje dve decenije, ali i da mala preduzeća još imaju izazove u pristupanju kreditima koji su im potrebni za rast i konkurentno poslovanje.

„Procenjuje se da nedostaje 10 miliona dolara, što se naročiti odnosi na preduzeća u valasništvu žena i farme u malim seoskim sredinama, koji nemaju uvek neophodan zalog za zajam“, rekla je Кošarej.

Zbog toga su, kako je dodala, DFC, Vlada Srbije, USAID i banke opredeljeni da to poprave i smanje iznos nedostajućih sredstava, tako da mala preduzeća mogu da se prošire, zaposle više ljudi i imaju pristup novoj tehnologiji, kako bi bili konkurentniji na svetskom tržištu.

Ambasador SAD u Srbiji Kristofer Hil naveo je da su mala i srednja preduzeća srce moderne ekonomije, a ne veliki konglomerati.

„To su ljudi sa kapacitetom i idejama koji umeju da ih plasiraju na tržište i brzo se pokreću“, rekao je Hil, ali je ukazao na to da oni često imaju problem kako da dodju do sredstava za ulaganje.

Hil je naglasio da je posvećen tome da SAD i Srbju učini snažnim partnerima, podsećajući da je i sam mnogo uradio na privlačenju firmi iz SAD da ulože u Srbiju, uvek ističući kako su srpska moneterna i fiskalna politika dobre. Američki ambasador je ocenio da se ponekad previše brine o prošlosti, pa se izgubi iz vida kuda se želi stići u budućnosti.

„Mi želimo da povežemo Srbiju sa partnerima kao što je SAD. Budućnost Srbije je na Zapadu. To je mesto gde Srbija trenba da stigne i ja bih ko predstavnik SAD voleo da mogu odmah da vam ponudim mesto u EU, ali to je na ljudima iz EU“, naveo je Hil.

Dodao je da SAD može da ponudi pomoć da Srbija bude spremnija za to članstvo, ističući da njegova zemlja vidi Srbiju kao „sjajnog partnera“.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare