Baćina uoči sastanka u ministarstvu: Ako poljoprivrednik nema – ni građanin nema

Ekonomija 18. jul 202219:02 > 19:35 11 komentara

Niska otkupna cena poljoprivrednih proizvoda, suša, loša rodna godina, zabrana izvoza, samo su neki od problema sa kojima se bore poljoprivrednici u Srbiji. Tim povodom, Inicijativa za opstanak poljoprivrednika Srbije, koja prema rečima predsednika udruženja Vukašina Baćine, okuplja više od 3.000 ljudi, sastaje se sutra za ministrom poljoprivrede Branislavom Nedimovićem. Razgovaraće se o pet zahteva koje je Inicijativa podnela. Ovo udruženje je, kaže Baćina, krenulo mirnim putem. "Ako se naši zahtevi ne prihvate, primorani smo da borbu nastavimo kroz proteste. Jer, ako poljoprivrednik nema - ni građanin nema. Primorani smo da se borimo da bismo proizveli zdravu hranu", naveo je Baćina.

Poljoprivrednici okupljeni u Inicijativi za opstanak poljoprivrednika Srbije traže da otkup pšenice proizvodene u Srbiji bude po minimalnoj ceni od 45 dinara sa PDV, a cene suncokreta i soje da budu u skladu sa cenama u regionu. Traže oslobađanje od akcize na dizel gorivo na svim benzinskim pumpama u količini od po 100 litara po hektaru. Zahtevaju povećanje podsticaja u stočarstvu, zaštitu domaćih povrtara i voćara od nekontrolisanog uvoza i direktna davanja po hektaru, u iznosu od 300 evra po hektaru, kao i subvenciju za đubrivo u minimalnom procentu od 50 odsto od cene.

Pročitajte još:

Baćina ističe da je ovo prvi susret sa ministrom poljoprivrede.

„A, i mi smo novoosnovana organizacija“, ukazao je on.

Cenu od 45 dinara za pšenicu smatra potpuno realnom.

„Tolika je bila pre uvođenja zabrane izvoza. Realna cena mora biti biti preko 45 dinara, jer je suša smanjila rod na 50 odsto, a zabranom izvoza otkupljivači su pokušali da nam uzmu pšenicu po 30 dinara, a mi to nismo dali“, navodi Vukašin Baćina.

Na pitanje da li rat u Ukrajini utiče na cenu poljoprivrednih proizvoda, Baćina odgovara odrično.

Otkupljivači se „vade“ na rat

„Nema to nikakve veze. Sad se svi otkupljivači vade na agresiju Rusije prema Ukrajini. A ovo mi moramo da rešimo. Treba da se držimo okruženja. U Rumuniji, Mađarskoj, Hrvatskoj, pšenica je skuplja nego kod nas“, ukazuje Baćina. 

Kada je reč o oslobađanju od plaćanja akciza na dizel, odgovor nadležih, dodaje, još nisu dobili i očekuju ga sutra. Taj zahtev smatraju takođe realnim.

„Hrvati imaju plavi dizel za poljoprivrednike. Srbija bi trebalo da se za bar 100 litara dizela po hektaru odrekne akciza kako bi poljoprivrednik mogao da obradi to zemljište i proizvede zdravu hranu“, ističe on.

Uvoznički lobi

Na listi zahteva je i zaštita domaćih povrtara i voćara.

„Oni su su ugroženi uvozničkim lobijem. Mora da se donese odluka kada može, a kada ne može da se uvozi – ako se naš paradajz bere u to vreme – tada ne može da se uvozi paradajz“, objašnjava sagovornik N1.

Neophodni su, dodaje, i podsticaji u stočarstvu.

Povećati podsticaje

„Mlekare plaćaju 30 dinara mleko, i država daje 10 dinara premiju po litru, a to je jako malo. Hrana je skupa, mnogo ljudi prodalo je stoku jer nema računa da drži ni krave, ni bikove, ni svinje“, navodi Baćina.

On dodaje da moraju da se povećaju podsticajna sredstva i da isplate budu mnogo redovnije.

„Očekujemo i da država odobri izvoz naših proizvoda. A, ako neće, nek se ugleda na Sloveniju i otkupi svu pšenicu od poljoprivrednika po 45 dinara i onda nema problema. Evo, pšenica je pokošena, prošla je, stiže suncokret za par dana. U Rumuniji je tona 1.000 evra, a kod nas već sad otkupljivači pokušavaju da ga uzmu ispod 500 evra po toni, da prave ugovore na niže cene. Dakle, nije ovo samo pitanje pšenice, već i suncokreta, soje…“, ističe Baćina.

Na opasku da oni koji otkupljuju pšenicu misle da ta cena nije realna jer nije berzanska, on odgovara da je cena na berza u Srbiji napravljena veštački.

„Zabranjen nam je izvoz i tu je prekršen Ustav“, navodi Baćina.

Suša je, podseća, napravila ogromnu štetu poljoprivredi.

Suša prepolovila rod

„Dolazim iz sela Jaša Tomić, iz  Banata. Kiša kod nas nije pala par meseci. Pšenica je rodila 50 odsto, suncokret neće roditi ni 30, 40 odsto u odnosu na prošlu godinu, a kukuruza neće uopšte biti. A, to su veliki problemi. Јер, ako nema kukuruza poljoprivrednik neće moći da proizvede svinju, tovnog bika, a to je onda problem za naše građane, što će morati da se uvozi meso lošijeg kvaliteta da bi se prehranilo stanovništvo“, navodi Vukašin Baćina.

I kod voćara su, kaže, isti problemi kao kod ratara.

Proizvođač je uvek u minusu

„Mi smo inicijativa za opstanak poljoprivrednika cele Srbije. I u voćarstvu je potpuno isto kao u ratarstvu – i ako država izađe sa nekom subvencijom , otkupljivači za toliko smanje cene i proizvođač je uvek u minusu. Proizvođačka cena pšenice je 38,5 dinara, a otkupljivači su hteli da nam uzmu po 30 dinara. Mi bismo, tako, bili 8,5 dinara u minusu“, objašnjava on. 

Država može, kaže, da im pomogne ne kroz kredite i nova zaduživanja, već konkretno.

„Velika pomoć bila bi da ove godine ne platimo zakup državnog poljoprivrednog zemljišta. Da nam odobre moratorijum na postojeće kredite i odlože nam otplatu na bar dve godine, jer je su već tri godine sušne. Tri godine nismo imali kukuruz, deteljinu za ishranu goveda nemamo“, ukazao je sagovornik N1.

Potencijalni protest već je, kaže, najavljen MUP-u za 21. jul – izlazak traktorima na sve magistrane puteve u Srbiji.

„Mi smo više da se ovo sutra reši mirnim putem. Znamo da je nemoguće odgovoriti odjednom na svih pet zahteva – ali može na tri da se odgovori, a ona dva da krenu u proceduru. Ministarstvo pojoprivrede mora da bude u koordinaciji sa poljoprivrednicima. Mi ćemo otići sutra na razgovor. Videćemo u kom to smeru to ide. Ako ide u dobrom smeru, trudićemo se da napravimo nešto dobro za srpki agrar, a ako ne ide – mi ćemo na ulice pa ćemo videti…“, poručio je Vukašin Baćina.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare