BIRN: Srbija u službi bogatih - SNS fond i pomoć privilegovanima da izbegnu plaćanje poreza

author
BIRN
31. okt. 2024. 13:27
Women,Use,Hands,To,Shield,Her,Money,For,Safe,Investment
Shutterstock/ShutterOK | Shutterstock/ShutterOK

Podstičući ulaganja u alternativne investicione fondove, Srbija je omogućila najbogatijim građanima da svoje poreske obaveze praktično prepolove, ostavljajući i mogućnost za zloupotrebe. Vlasnici i osnivači Vista Rica fonda, jedinog koji nije povezan sa bankama, su Vojislav Nedić, otac uticajnog generalnog sekretara Vlade Srbije Novaka Nedića i Tatjana Vukić, upraviteljka SNS-ove Fondacije „Za srpski narod i državu“, piše BIRN.

Izmenama zakona o porezu na dohodak koji važi od januara 2023, država Srbija je omogućila najbogatijim građanima da porez na dohodak smanje do 50 odsto samo ako odluče da taj novac preusmere u alternativne investicione fondove. Zakon je ostavio prostor za zloupotrebu – bogati građanin svoj poreski dug praktično može preusmeriti u fond u decembru, kako bi izbegao plaćanje državi, a već u januaru sledeće godine taj isti novac može legalno izvući iz fonda.
Medijski portal BIRN navodi da je fond Vista Rica osnovan u decembru, na kraju poslovne godine, a već u januaru 2024, imovina fonda je smanjena za milion evra.

"U prvih šest meseci iz fonda je izašlo čak 3,77 miliona što izaziva sumnju da je fond, makar delimično, po spornom zakonu, korišćen za izbegavanja plaćanja poreza", navodi BIRN.

Portal ukazuje da srpski poreski sistem već decenijama pogoduje najbogatijim građanima, međutim, na meniju poreskih olakšica za imućne od prošle godine postoji još jedna opcija.

Naime, izmenama Zakona o porezu na dohodak koji važi od januara 2023, građanima sa primanjima trostruko većim od proseka data je mogućnost da svoje poreske obaveze po tom osnovu praktično prepolove. I to ako odluče da dug – umesto u državni budžet – uplate u neki od postojećih alternativnih investicionih fondova u Srbiji.

Primera radi, ako bogati građanin treba da plati milion evra poreza, po ovom zakonu čak 500.000 može da preusmeri u fond, umesto da napuni državu kasu.
I to nije sve. Zakon je ostavio prostor i za zloupotrebe.

Bogati poreski obveznik svoj poreski dug može da preusmeri u fond u decembru, a zatim tu istu sumu podigne sa računa fonda u januaru sledeće godine. Na taj način, on je formalno poštovao zakon o porezu na dohodak, ali je sačuvao najveći deo novca.

Upravo ova zakonska izmena omogućila je alternativnim investicionim fondovima u Srbiji da privuku nove klijente željne smanjenja poreskih obaveza.

Tokom tromesečnog istraživanja BIRN je analizirao rad ovih fondova. Jedan od njih je i Vista Rica, u prevodu sa španskog “bogat pogled“, trenutno jedino društvo za upravljanje otvorenim alternativnim investicionim fondovima, a koje nije nastalo u okviru postojećih registrovanih banaka u Srbiji.

"Vlasnici društva Vista Rica su uticajni članovi vladajuće Srpske napredne stranke. U Vista Rica polovinu vlasništva drži Tatjana Vukić, članica predsedništva SNS-a i upraviteljka SNS-ove Fondacije „Za srpski narod i državu“ čiji je idejni tvorac predsednik Srbije Aleksandar Vučić. Tačno 25 odsto Vista Rica-e drži poznati advokat Vojislav Nedić, član predsedništva SNS-a i otac Novaka Nedića, dugogodišnjeg generalnog sekretara Vlade Srbije poznatog po vezama sa kriminalnim grupama, pre svega sa huliganskom grupom koju je predvodio Veljko Belivuk, čijim članovima se trenutno sudi za ubistva, trgovinu narkoticima i pranje novca", navodi BIRN.

Osim Tatjane Vukić i Nedića starijeg, 25 odsto drži 44-godišnji Srđan Davidović, hemijski inženjer koji trenutno radi u švajcarskoj osiguravajućog kompaniji Swiss Re, a koji je malo poznat široj javnosti.
Osnivački kapital društva je 300.000 evra, a pod njenim upravljanjem su trenutno dva fonda – Vista Rica Invest i Vista Rica Corporate.

Sporna odredba Zakona o porezu na dohodak, stupila je na snagu u januaru 2023. godine, a Vista Rica Invest je dozvolu za osnivanje od Komisije za hartije od vrednosti dobila u decembru 2023, pred sam kraj te iste poslovne godine.

Finansijski izveštaji, koje je BIRN analizirao zajedno sa finansijskim stručnjacima, ukazuje da se vrednost fonda „Vista Rica Invest“ već u januaru, za samo mesec dana od osnivanja, smanjila za milion evra, a da je u prvih šest meseci izvučeno čak 3,77 miliona – gotovo polovina vrednosti fonda – što upućuje na sumnju da je fond korišćen za izbegavanja plaćanja poreza – sve po spornom zakonu.

Podaci iz mesečnih izveštaja dva preostala alternativna investiciona fonda, koji su pod okriljem banke Intese i Rajfajzen banke – takođe prikazuju odliv novca u prvom mesecu nakon nove godine.

U Vista Rica za BIRN kažu da je formiranje fonda bio prirodan nastavak ličnog razvoja vlasnika fonda, ali i finansijskog sistema u Srbiji. Navode da Vukić i Davidović imaju “impozantne biografije”, dok Vojislav Nedić ovom partnerstvu, kako kažu, doprinosi “visokim stepenom kvaliteta u pogledu pravnog i regulatornog aspekta poslovanja fonda”. Njihove biografije su, kako kažu, razlog i zbog čega su skupili višemilionski vrednu imovinu za kratko vreme.

Kada je reč o tome da su neki ulagači povukli značajna sredstva odmah na početku 2024. godine, u Vista Rica ističu da je to standardno i za njihovu konkurenciju, kao i da “razlozi povlačenja sredstava nisu u domenu i nadležnosti Fonda i Društva”.

“Ono što mi možemo istaći je da ni u jednom trenutku stabilnost i poslovanje Fonda nisu bili ugroženi, niti su zakonski okviri poslovanja i usklađenost s regulativom bili narušeni”, navode u pisanoj izjavi za BIRN.

Dejan Šoškić, bivši guverner Narodne banke Srbije i stručnjak za investicione fondove, kaže za BIRN da je izuzeće od plaćanja poreza na dohodak kroz ulaganje u alternativne investicione fondove „potpuno neopravdano i predstavlja flagrantno kršenje ravnopravnosti građana pred poreskim sistemom“, jer ulaganja u te fondove „ni na koji način nisu od neke posebne društvene koristi u odnosu na ulaganja u druge finansijske instrumente“.

„I sam Zakon o AIF kao i poreski stimulans iz 2022, po mom mišljenju, predstavljaju još jedan u nizu zakonskih i podzakonskih akata koji se donose poslednjih godina bez javne i skupštinske debate i sa očigledno visokim nivoom nestručnosti predlagača, moguće štetnosti za društvene interese i sa otvaranjem ozbiljnih mogućnosti zloupotreba u praksi“, ističe Šoškić.

Detalje o nastanku fonda, količini povučenog novca, vlasnicima, ali i članovima vlade koji su ulagači u fond, pročitajte u tekstu koji je u celosti dostupan na sajtu portala BIRN.



Postojeći alternativni investicioni fondovi u Srbiji



U Srbiji postoji osam alternativnih investicionih fondova – četiri otvorena i četiri zatvorena.



Dva otvorena fonda su povezana sa bankama – Intesa Invest Alternative i Raiffeisen Alternative, dok su druga dva deo Vista Rica društva za upravljanje – Vista Rica Invest i Vista Rica Corporate.



Otvoreni AIF-a su primamljivi ulagačima jer obezbeđuju veću transparentnost i zaštitu investitora, zato što su u mogućnosti da u svakom trenutku zahtevaju od fonda otkup njihovih jedinica. Ova karakteristika pogoduje i bogatim ulagačima koji bi eventualno koristili AIF za izbegavanje plaćanja poreza na dohodak, pojašnjava BIRN.



Ostala četiri zatvorena alternativna investiciona fonda su TS Ventures Fond, FQV I doo Novi Sad, Omorika Ventures Fond i Q Invest. U ovim fondovima vlasnici investicionih jedinica ne mogu proizvoljno zahtevati otkup tih akcija od fonda.

Teme

Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?

Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare

Pratite nas na društvenim mrežama