Čovek koga zovu iz celog sveta: Broj telefona Podgoričanina greškom već 18 godina na mnogim internet platformama

Kada je neko u Googlu prije oko 18 godina napravio program “libphonenumber” - besplatnu biblioteku međunarodnih telefonskih brojeva, koja služi da korisnik na internetu u nekom formularu, narudžbi, registraciji... jednostavnije napiše svoj broj telefona, nije mogao znati da će jednom Podgoričaninu zagorčati život skoro dve decenije, pišu Vijesti.

Program sadrži pozivne brojeve za sve države i nasumično izabrane cifre kako bi pokazali kako u nekoj državi izgleda broj telefona i pomogli korisniku da u rubriku na ispravan način upiše svoj broj telefona. Međutim, navodeći primjer broja iz Crne Gore, naveli su tačne cifre iz broja telefona Podgoričanina D. O. Taj program preuzele su i na hiljade firmi širom svjeta kako bi olakšale narudžbe svojih proizvoda i usluga ili registracije korisnika, ali kako mnogi ne shvataju da je to samo primjer kako treba ukucati broj telefona, a ne broj telefona te kompanije, vlasnik telefona ima i na desetine poziva dnevno, često i veoma neprijatnih.

Da priča bude komplikovanija, D. O. je ugledan crnogorski privrednik koji isti broj koristi već duže od dvije decenije i vezan mu je za posao, zbog čega nije želeo da ga menja. Obraćao se Googlu koji je taj primjer broja sada uklonio, ali je on ostao kod onih koji su taj program ranije preuzeli i ugradili u svoje sisteme.

U posljednje vreme njegov broj telefona nalazi se i na sajtovima i lažnim stranicama koje nude prodaju navodno spasonosnih lekova, obećavaju bogatstvo ako kupite navodne investicione obveznice, kriptovalute ili se registrujete za neke igre...

Njegov broj telefona nalazio se i na lažnoj stranici gdje poznati crnogorski ljekar navodno preporučuje neke sumnjive ljekove, kao i u lažnom novinarskom tekstu gdje jedan crnogorski ministar savjetuje ulaganja u investicioni fond...

Ozbiljne posledice

Kako se i sam profesionalno bavi informacionim tehnologijama, ovaj problem bio mu je interesantan i iz naučnog ugla, odnosno kako je to moglo da se desi i kako spriječiti da nekome na ovaj način budu ukradeni i zloupotrebljeni lični podaci. Grešku u Guglovom programu otkrio je nakon više godina istraživanja.

On je “Vijestima” dostavio desetine dokumenata, skrinšotova gdje je naveden njegov broj telefona, prepiske s kompanijama koje su koristile taj program ne znajući da je u njemu stvarni broj telefona, prepiske sa državnim institucijama, kao i da su taj program koristile osobe ili firme u Crnoj Gori za nelegalnu trgovinu i prevare.

“Ne želim da ovo bude priča o meni. Verujem da je ovo primer koji pokazuje kako jedna mala tehnička greška može godinama proizvoditi ozbiljne posljedice za potpuno nedužnog čoveka. Počelo je s prvim neobičnim pozivima koji su bili još 2008. godine. U početku nije bilo ničega što bi ukazivalo da postoji ozbiljan problem. Povremeno bi me neko pozvao tražeći firmu koju nikada nisam čuo, raspitivao se za proizvod koji ne prodajem ili pokušavao da dobije korisničku podršku neke internet stranice s kojom nisam imao nikakve veze.

Takvi pozivi nisu bili česti. Dešavali su se dovoljno retko da sam verovao kako je reč o običnim greškama pri biranju broja”, kazao je “Vijestima” ovaj Podgoričanin koji je zamolio da mu se ne objavljuje puno ime jer već ima dovoljno problema.

Međutim, kako su godine prolazile, kako kaže, broj takvih slučajeva počeo je da raste.

“Počeli su da me zovu ljudi iz različitih država, korisnici potpuno različitih internet servisa, kupci internet prodavnica, osobe koje su pokušavale da otvore naloge na raznim platformama ili da stupe u kontakt s kompanijama koje nisu imale nikakve veze jedna s drugom. Ono što mi od početka nije bilo jasno jeste kako svi oni dolaze upravo do mog broja telefona. Na prvi pogled nije postojala nikakva veza između tih internet stranica. Neke su bile male lokalne prodavnice, neke međunarodni servisi, neke mobilne aplikacije, neke sasvim obični registracioni obrasci. Posle nekoliko godina počeo sam da se pitam: Kako je moguće da se isti broj telefona pojavljuje na toliko potpuno nepovezanih mjesta?”, kazao je D. O.

Kako se još od 1989. godine profesionalno bavi informacionim tehnologijama nije mogao da prihvati da se sve svodi na slučajnost, pa je počeo da prikuplja dokaze, čuva skrinšotove, bilježi internet adrese, zapisuje datume, kontaktira s vlasnicima, internet stranicama, piše administratorima...

“Prijavljivao sam problem kada god bih pronašao mjesto na kojem bi se moj broj pojavio. U velikom broju slučajeva ljudi su reagovali korektno, kada bih objasnio situaciju, broj bi bio uklonjen, ali vrlo brzo pojavio bi se negdje drugo. To je bio trenutak kada sam shvatio da uklanjanje pojedinačnih slučajeva neće rešiti problem. Bilo je potrebno pronaći njegov izvor. Najteži dio cele priče bio je upravo to što godinama nisam znao gdje da tražim uzrok. Svaki put kada bih pomislio da sam pronašao objašnjenje, pojavio bi se novi primjer koji bi tu pretpostavku potpuno srušio", navodi on.

Tokom tog perioda nekoliko puta je, kaže, razmišljao da jednostavno promeni broj telefona.

"Međutim, taj broj koristio sam godinama u privatnom i poslovnom životu. Bio je poznat porodici, prijateljima, poslovnim partnerima i klijentima. Promjena broja ne bi rešila uzrok problema. Samo bi značila da posljedice nastavi da trpi neko drugi ako bi isti broj ponovo bio dodeljen drugom korisniku. Zbog toga sam odlučio da nastavim istraživanje”, naveo je sagovornik “Vijesti”.

Google nije napravio grešku

U tom trenutku, kako kaže, nije mogao ni pretpostaviti da će ono trajati skoro dve decenije.

“Pravi pomak dogodio se tek pre neku godinu. U razgovorima s kolegama iz IT zajednice počeli smo da upoređujemo različite internet stranice na kojima se moj broj pojavljivao. Na prvi pogled nijesu imale ništa zajedničko. Ali kada smo krenuli da analiziramo njihov izvorni kod, obrasce za registraciju i način na koji je bio rešen unos telefonskog broja, počela je da se pojavljuje jedna zajednička nit. To još nije bio odgovor, ali je prvi put postojala realna mogućnost da problem nije nastajao na svakoj internet stranici pojedinačno, već mnogo ranije - na mjestu koje većina korisnika nikada ne vidi. U tom trenutku postalo je jasno da se istraga više ne vodi prema pojedinačnim kompanijama, već prema softverskim komponentama koje koriste hiljade različitih internet aplikacija širom svijeta”, kazao je D. O.

Pozive je nastavio da trpi jer je njega i njegove kolege ovaj problem - odakle tolikim različitim sajtovima njegov broj telefona - sve više profesionalno interesovao.

“Kada smo kolege iz IT zajednice i ja počeli detaljnije analizirati način na koji funkcionišu registracione forme na različitim internet stranicama, postalo je jasno da veliki broj njih koristi iste ili veoma slične softverske komponente za unos telefonskog broja. To nije bilo iznenađenje. Programeri širom sveta svakodnevno koriste gotove biblioteke koje im olakšavaju razvoj aplikacija. Umesto da svako posebno razvija sistem za unos i provjeru telefonskih brojeva svih država sveta, mnogo je jednostavnije koristiti već postojeća rješenja koja održava neko drugi. Shvatili smo da se u pojedinim verzijama tih biblioteka kao primer za Crnu Goru prikazivao moj broj telefona. Koliko smo uspjeli da utvrdimo, riječ je o podacima koje koristi biblioteka ‘Google libphonenumber’, na kojoj se zasniva veliki broj drugih projekata. Na osnovu tih podataka razvijene su ili ih koriste biblioteke kao što su intl-tel-input, react-phone-number-input, react-phone-input-2, ngx-intl-tel-input, vue-tel-input i brojne druge”, kazao je ovaj sagovornik “Vijesti”.

On naglašava da ne tvrdi da je Google napravio grešku niti da su autori ovih biblioteka odgovorni za sve što mu se dešavalo.

“Naprotiv. Moje mišljenje je da se ovdje radi o lancu događaja u kojem je jedan stvarni broj telefona, vjerovatno sasvim slučajno, završio kao primer u određenom trenutku razvoja tih biblioteka. Nakon toga hiljade programera širom sveta počele su koristiti iste podatke, često i ne znajući šta se u njima nalazi. Drugim rečima, problem nije nastajao zato što su programeri unosili moj broj telefona u svoje aplikacije. Problem je nastajao zato što su verovali biblioteci koju koriste”, ukazuje D. O.

Uzrok van Crne Gore

On kaže da većina ljudi nikada nije čula za izraz “placeholder”, zbog čega su njega zvali misleći da se vidjivi broj telefona odnosi na usluge koje taj sajt nudi..

“To je tekst ili primjer koji se prikazuje unutar polja za unos podataka prije nego što korisnik počne da piše. Na primjer, u polju za ime može pisati “Unesite ime”, u polju za e-mail “[email protected]”, a u polju za telefon primjer broja telefona. Programer taj primjer uglavnom ne doživljava kao nešto posebno. Za njega je to samo vizuelna pomoć korisniku. Međutim, običan korisnik interneta razmišlja potpuno drugačije, smatra da je to broj koji treba koristiti, vjeruje da je riječ o kontakt telefonu kompanije. Neki jednostavno nastave registraciju ne obraćajući pažnju da prikazani broj treba zameniti svojim. Na hiljadama internet stranica upravo se to dešavalo. Moj broj telefona bio je samo primer, ali korisnici to nisu znali. Zbog toga su posledice postale mnogo ozbiljnije nego što bi neko očekivao od jedne naizgled bezazlene funkcije”, kazao je D. O.

Ceo tekst pročitajte na portalu Vijesti.me.