Da li su nam usluge mobilnih operatora preskupe ili samo nemamo izbora

Ekonomija 28. dec 202114:14 15 komentara
Unsplash/Chad Madden

Građanima Srbije usluge mobilne telefonije trenutno pružaju tri operatora, a cene svakog od njih se značajno razlikuju od onih u regionu, pa korisnici istu količinu saobraćaja plaćaju višestruko skuplje, što otvara pitanje da li u Srbiji ima dovoljno izbora za potrošače, piše portal BizLife.

Pročitajte još:


Poslovni život većine ljudi se sve više odvija onlajn, a svakodnevica zavisi od korišćenja mobilnih podataka, minuta i SMS poruka, pristupa informacijama i povezivanja sa porodicom i prijateljima. Paradoksalno, u odnosu na prosečna primanja građana u Srbiji koja su znatno manja u odnosu na mnoge zemlje regiona, naši građani za mobilne podatke plaćaju mnogo više.

Poređenje sa regionom pokazuje nepovoljan položaj korisnika mobilne telefonije u Srbiji, gde korisnik u proseku plaća 139 dinara za 1 GB mobilnih podataka, dok je za istu uslugu cena u Sloveniji 68 dinara, u Hrvatskoj 109, odnosno 72 u Bugarskoj. Jedan GB podataka u Crnoj Gori košta 252 dinara, Mađarskoj 122, u Češkoj 95 dinara, piše BizLife.

Isti operator u drugoj državi mnogo povoljniji

PPF Grupa, koja je vlasnik brenda Telenor u Srbiji, posluje još u Crnoj Gori, Bugarskoj, Mađarskoj i Češkoj, a njihove usluge u Srbiji su skuplje u poređenju sa zemljama regiona. Ukoliko uporedimo cene A1 u našoj zemlji sa ostalim članicama A1 Grupe, vidimo da je A1 najskuplji upravo u Srbiji.

Predsednik Udruženja potrošača Efektiva Dejan Gavrilović, kaže da su cene evoluirale i da zavise od sadržaja paketa, te da su ranije operatori nudili manje minuta a više interneta, a da je sada obrnuto i to gotovo kod svih jednako, pa konkuerencija kao da ne postoji.

„Na primeru Telenora i poslednjeg poskupljenja, videli smo da su cene ’jače’, s obzirom na to da je Telenor dao značajne popuste potrošačima koji su zahtevali raskid ugovora, što znači da postoji prostor za korekciju cena na dole“, objašnjava Gavrilović.

Ima li dobrog izbora za korisnike mobilne telefonije

Predsednik Efektive, koja se bavi zaštitom potrošača i njihovim primedbama na različite proizvode i usluge, dodaje da je teško oceniti kvalitet usluga operatora jer ne postoje parametri sa kojima bi se to moglo uporediti, a da savršena usluga svakako ne postoji, jer su česte primedbe potrošača na kvalitet, domet, jačinu signala, protok interneta.

„Tu su zatim prepreke kada dođu situacije vezane za raskid ugovora. Tehnički uređaji, uglavnom telefoni, kupljeni preko operatora su takođe čest primer žalbi, gde korisnici teško ostvaruju prava na zamenu ili popravku uređaja“, ističe Gavrilović i dodaje da su cene i ponuda paketa slične, kao i da nema dobrog izbora za potrošače.

Savetnik za digitalizaciju u Programu Ujedinjenih nacija za razvoj u Srbiji (UNDP) Slobodan Marković navodi da veći operatori mogu da donesu raznovrsniju i kvalitetniju ponudu sadržaja, više usluga za isto ili manje para i sve drugo što dolazi kao posledica ekonomije obima.

„Kada postoji mali broj konkurenata, onda je i tržišna dinamika slabija. Ovo rezultira time da operatori sporije šire mrežu, nude usluge koje su vrlo slične konkurentskim, sporije inoviraju, a korisnici ne vide veću korist od koncentracije. Kod nas je situacija takva da je korisnicima u najvećem broju slučajeva izbor veoma sužen, a kada ga imaju mogu da biraju između vrlo sličnih, neznatno boljih ili lošijih ponuda“, objašnjava Marković.

Kada je u pitanju prenos podataka, dodaje da je 4G mobilni internet široko dostupan u Srbiji, kao i da je Telekom u poslednjih nekoliko godina dramatično ubrzao razvoj optičke mreže.

„Kablovski operatori, koji su dugo bili glavni faktor razvoja brzog interneta kod nas, nastavljaju da ulažu u optiku. Država je takođe prošle godine pokrenula program izgradnje optičke infrastrukture do onih oblasti u kojima nema infrastrukture operatora. Iz korisničke perspektive, naravno, iskustvo varira na svakoj konkretnoj lokaciji – koliko operatora je dovelo svoju mrežu do nje, kakva je pokrivenost mobilne mreže. Tom aspektu korisničkog iskustva treba posvetiti daleko više pažnje i to nije samo posao operatora, već i države“, kaže Marković.

Prema njegovim rečima treba više da gledamo pokrivenost populacije raznim mrežama, dostupnost ponuda više operatora, merimo kvalitet usluga, podstičemo konkurenciju i jačamo poziciju korisnika da bismo u tom domenu mogli da budemo mnogo bolji.

Ima li prostora za nove igrače

Gavrilović iz Efektive navodi da ako uzmemo u obzir konstataciju, postojeći operatori uglavnom nude slične pakete, a sigurno je da bi ulazak novog, za potrošače značio povoljnije cene i možda bolji kvalitet.

„Logično, neko ko ulazi na tržiše i pretenduje na određeni deo korisnika, mora da ponudi značajnije pogodnosti, kako bi privukao potrošače da napuste nekog od postojećih operatora. Samim tim bi se pojačala utakmice među njima, a od toga bi korisnici sigurno imali koristi“, kaže on i dodaje da bi se na konkurenciju i zadovoljstvo korisnika odrazilo to kada bi svi operateri pružali sve usluge, jer je zdrava konkurencija zapravo korist za potrošače.

Marković objašnjava da naše tržište odlikuje visok nivo koncentracije i da je teško naći neki tržišni segment u oblasti telekomunikacija gde prva dva ili eventualno tri operatora drže manje od 70-80% tržišta.

„Resursi potrebni za ulazak na tržište – pre svega u smislu kapitalnih ulaganja u infrastrukturu, troškova licenci, marketinga itd. su veliki. Sa druge strane, ukupan broj korisnika u Srbiji i njihova ekonomska moć imaju svoja ograničenja. Povrh svega, država sve ove godine nije učinila dovoljno da se konkurencija pospeši. Tako da nije nimalo lako ući na tržište i napraviti značajnu razliku. To se možda najbolje vidi na primeru Vipa, sadašnjeg A1, kao trećeg operatora u mobilnoj telefoniji, kome je trebalo više od 10 godina da izgradi solidnu tržišnu poziciju“, kaže Marković.

Prema njegovim rečima u tehničkom smislu, prostora ima i to nije problem, čak i kada je 5G u pitanju, ali je u ekonomskom smislu situacija, nešto drugačija.

Jedna od kompanija koja je zainteresovana za ulazak na tržište mobilne telefonije i 5G mreže je SBB, koja posluje u okviru Junajted grupe, koja je i podnela zvanični zahtev Regulatornoj agenciji za elektronske komunikacije i poštanske usluge Srbije (RATEL) da pokrene postupak javnog nadmetanja za 5G opsege, a koji i dalje nije raspisan.

„Država u regulatornom smislu mora mnogo više da učini na planu stvaranja ravnopravnih uslova za konkurenciju u domenu telekomunikacija. Na primer, birokratizovana i neujednačena pravila za postavljanje optičke i mobilne infrastrukture u opštinama, neravnopravan pristup infrastrukturi u zgradama ili diskriminatorni uslovi za pristup infrastrukturi javnih i komunalnih preduzeća (kao što su kablovska kanalizacija, stubovi za rasvetu i struju i sl.) samo su neke od stvari na koje se godinama žale brojni operatori. Takođe, ako novi operater želi da konkuriše za 5G licencu, treba mu omogućiti učešće na aukciji“, naglasio je Marković.

Mreža 5G i dalji koraci razvoja

U domenu telekomunikacija u Srbiji se očekuje nastavak razvoja optičkih mreža i postepeni prelazak na 5G u mobilnom domenu. Realnost je i da će ove mreže sve više da se integrišu, kao i da ćemo videti ekspanziju nekih potpuno novih aplikacija i primena ovih mreža.

Marković navodi da ne očekuje da će mobilne mreže nove generacije u prvo vreme doneti neke dramatične promene vidljive krajnjim korisnicima, ali da domaća industrija i IT startapi imaju šansu da razviju proizvode i usluge koji će im obezbediti mesto u globalnim tehnološkim tokovima vezanim za mobilne mreže nove generacije – od gejminga, virtuelne i proširene realnosti, preko upravljanja na daljinu i automatizacije proizvodnje, do autonomnih vozila.

„Isto kao što pravu snagu 4G mreže nismo videli sve dok se nisu pojavili smart telefoni sa raznim aplikacijama koje svakodnevno koristimo, tako nećemo osetiti pravu snagu 5G mreže dok se ne pojave aplikacije i servisi koji će iskoristiti njene nove mogućnosti (mnogo brži protok podataka, mnogo brži odziv mreže i mnogo više uređaja koji mogu da se povežu i međusobno komuniciraju)“, ističe Marković.

Gavrilović zaključuje da bi u eri 21. veka, paketi trebalo da budu sa više interneta, te da minuti i SMS nisu više toliko potrebni, koliko internet, da korisnička podrška, tj uvažavanje potreba i prava potrošača, što često nije slučaj, treba da bude kvalitetnija, jer operatori krše propise kako bi sebi pribavili korist, ne mareći za uticaj na korisnike.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare