Dostojanstven rad nije luksuz: Zašto je ograničen napredak u pravima radnika u Srbiji

Napredak u pravima radnika u Srbiji je ograničen, očigledno je da ne postoji kvalitetan socijalni dijalog u društvu, dok se položaj radnika kvari i ostaje nevidljiv vlastima, poslodavcu i medijima, rečeno je na današnjoj konferenciji "Radna prava i dostojanstven rad u Srbiji: Stanje i pravci reformi" Fondacije Centra za demokratiju.
Predstavnik Međunarodnog centra Ulof Palme Danilo Milić ocenio je da radno zakonodavstvo, u najboljem slučaju, stagnira.
"Došli smo dotle da skoro uopšte ne poštujemo dostojanstvo radnika. Dostojanstvo više nije na ceni, živimo u društvu gde je lako upotrebiti i uceniti ljude", kazao je Milić, dodajući da je primer da ima prostora za nepredak to što je prošlog 1. maja bilo mnogo više ljudi ispred Vlade Sribje nego prethodnih godina.
Predstavnica Centra za demokratiju Nataša Vučković navela je da su svedoci velikog porasta cena i velike neizvesnosti u ekonomskoj sferi, pa u takvim oklonostima pitanje dostojanstvenog rada nije apstraktno pitanje, već se tiče svakodnevnog života svih građana.
"Dostojanstven rad nije luksuz, već preduslov održivog razvoja", rekla je Nataša Vučković i naglasila da regulatorni okvir ne može da prati izazove radnika, pa da očekuje da će nove izmene Zakona o radu doneti veću sigurnost građanima.
Profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Kragujevcu Bojan Urdarević predstavio je godišnji izveštaj o stanju radnih prava u Srbiji u 2025. godini koji pokazuju da je potenicjal privrede da kreira radna mesta od 2024. godine znatno smanjen.
Prema njegovim rečima, taj podatak nije nužno negativan, jer je možda došlo do prezasićenja privrede ili je to pokazatelj da je model korišćenja jeftine radne snage prevaziđen ili da nema radnika.
Podaci ne pokazuju da je tržište rada ugroženo, već samo da je stabilno, bez rasta kakav je bio od 2015. do 2023. godine, ali sa tendencijom pada, rekao je Urdarević.
On je podsetio da su izmene Zakona o radu u reformskoj agendi Vlade i da je 2025. godine počeo dvokomponentni "tvinig" projekat usklađivanja sa direktivom Evropske unije i pripreme Srbije za učešće u mreži "EURES", ali da to ne znači da je to kraj izmena i dopuna zakona o radu.
Urdarević je naveo da bi, prema njegovom mišljenju, trebalo da se donese potpuno novi zakon o radu i da misli da novog zakona neće biti pre 2029. godine.
Profesorka Pravnog fakulteta Univerziteta u Kragujevcu Jovana Misailović govorila je o zakonodavnom okviru, navodeći da su javne rasprave povodom usvajanja nacrta zakona o radnoj praksi pokazale da je to bio dobar način da mladi uđu na tržište rada prethodno pripremljeni.
Ona je rekla da je pohvalno to što se javna uprava modernizuje kroz portal eBolovanje, ali da se još ne zna da li će zbog korišćenja te usluge i ažuriranja podataka dolaziti do sporova sa poslodavcima.
Pohvalila je i izmene Zakona o porezu na dohotke građana, navodeći da će povećanje neoporezivog iznosa zarade biti značajno za građane sa malom zaradom.
Radno zakonodavstvo treba da bude jednostavno, čitljivo, razumljivo, kako bi zaposleni mogli prepoznati svoja prava i obaveze iz zakona, ocenili su danas učesnici debate "Radna prava i dostojanstven rad u Srbiji", uz konstataciju da je resor rada u Vladi Srbije i dalje sporedno pitanje.
"Dok god celo društvo ne shvati da je pitanje radnog zakonodavstva važno za sve, a ne samo sindikate, taj resor neće prestati da bude sporedan u Vladi Srbije", ocenila je predstavnica sindikata "Nezavisnost" Čedanka Andrić, koja dodaje da se prilikom formiranja vlasti niko ne bori za taj resor.
Andrić tvrdi i da nema političke volje za razmatranje predloga novih zakona o radu i štrajku.
"Državna administracija ima ogroman broj kvalitetnih predloga, ali mi insistiramo na rešenju kojim se neće ići na fragmetaciju radnog zakonodavstva, jer takva rešenja urusavaju sistem, ne jačaju ga", istakla je ona.
Jovan Protić iz Međunarodne organizacije rada najavio je da su od Ministarstva rada, zapošljavanja, boračkih i socijalnih pitanja dobili molbu da formulišu odredbe zakona o štrajku do kraja meseca, posle čega bi početkom maja trebalo da bude održan tripartitni sastanak.
"Trebalo bi da se predstave najbolja iskzstva država članica EU, ali nije naše da napišemo zakon", naglasio je Protić, koji dodaje da je to stvar radne grupe.
"Nije naše da se mešamo, već da otvorena pitanja usaglasimo sa međunarodnim standardima rada", rekao je on.
Predstavnica Unije poslodavaca Svetlana Budimčević ocenila je da je cilj da tržište rada bude pravedno i konkurentno i da zakonodavstvo bude jednostavno, čitljivo i razumljivo.
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare