DRI: EPS najveći zagađivač industrijskim otpadnim vodama

Ekonomija 31. jan 202313:43 1 komentar
N1

Elektroprivreda Srbije (EPS) je najveći generator otpadnih industrijskih voda u Srbiji, rečeno je danas na konferenciji za novinare Državne revizorske institucije (DRI), na kojoj je saopšteno da se industrijskim otpadnim vodama nije u dovoljnoj meri upravljalo na efikasan način i one su neprečišćene najčešće ispuštane u vodotokove Srbije.

Državni revizor Duško Pejović rekao je da su najveći zagađivači voda u Srbiji industrijske i komunalne otpadne vode, koje se direktno ispuštaju u vodotokove, bez prethodnog tretmana.

Pročitajte još:

Prema njegovim rečima, industrijske vode mogu biti naročito opasne zbog toksičnih materija koje potencijalno sadrže.

Revizor Goran Čabarkapa predstavio je nalaze revizije, subjekte revizije, zaključke i glavne preporuke i istakao da se otpadne vode u 78 odsto slučajeva ispuštaju u vodotokove, najviše u Dunav i Savu, potom u javnu kanalizaciju – 16 odsto, i u šest odsto slučajeva u zemlju.

Prema njegovim rečima, EPS je najveći generator industrijskih otpadnih voda sa 3,5 milijardi metara kubnih vode ili 95 odsto svih industrijskih otpadnih voda u Srbiji.

Godišnje se u Srbiji ispusti 3,8 milijardi kubnih metara otpadnih industrijskih voda, 3,5 milijardi otpada na EPS, a skoro 70 odsto od toga na TENT A i B.

Zaključci revizije pokazuju da nisu doneta sva planska dokumenta u oblasti upravljanja vodama, Savet za vode nije osnovan, dok Nacionalna konferencija za vode nije preduzimala aktivnosti radi praćenja primene Strategije upravljanja vodama.

Industrijskim otpadnim vodama se nije upravljalo na efikasan način, jer privredni subjekti nisu kontinuirano ispitivali kvalitet otpadnih voda, pa se najviše nepričešćih voda ispuštalo u reke, ukazuje se u zaključku u kojem se navodi da EPS nije realizovao projekat izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda TENT B, dok TENT A nije zamenio staru tehnologiju suspenzije pepela i vode.

Čabarkapa je naglasio da je glavna preporuka da je potrebno unaprediti sistem upravljanja industrijskim otpadnim vodama kroz efikasniji nadzor i kontrolu, kao i preduzimanjem aktivnosti kako bi se otpadne vode ispuštale posle prečišćavanja.

Preporuke su upućene Ministarstvu životne sredine, Republičkoj direkciji za vode, Agenciji za zaštitu životne sredine, kao i EPS.

O hakerskim napadima

Na konfereniji za novinare predstavljene su i revizije o svrsishodnosti poslovanja „Upravljanje incidentima u IKT sistemima od posebnog značaja“ i „Efikasnost uspostavljanja interne finansijske kontrole u javnim preduzećima i društvima kapitala koja obavljaju delatnost od opšteg interesa“.

Pejović je istakao da je DRI uočila nedostatke u upravljanju informacionom bezbednošću kod rukovalaca IKT sistema od posebnog značaja, posebno kod organa javne uprave.

„Hakerski napadi prošle godine pokazali su koliko je bila svrsishodna ova revizija“, rekao je Pejović.

Revizor Dragan Stojanović rekao je da je prošle godine ozbiljan sajber incident doveo do toga da neko vreme nije funkcionisalo tržište nekretnina.

On je rekao da nedostatak adekvatne razmene informacija o incidentima slabi informacionu bezbednost, što može dovesti do eskalacije i trajnog gubitka informacione imovine.

U nalazu revizora se navodi da se hronični nedostak IT stručnjaka na inspekcijskim poslovima, na poslovima informacione zaštite u javnoj upravi, može rešavati ovlašćivanjem i angažovanjem pravnih i fizičkih lica, IT stručnjaka i u oblasti informacione bezbednosti.

Interna kontrola u javnim preduzećima

Kada je reč o revizijama finansijskih izveštaja poslovanja javnih predizeća iz 2020. i 2021. godine, u 78 odsto kontrolisanih subjekata utvrđeno je da sistem interne finansijske kontrole nije uspostavljen na način koji bi obezbedio poslovanje u skladu s propisima i efikasno i ekonomično korišćenje novca.

U izveštaju DRI se navodi da su nedostaci doprineli pogrešnom iskazivanju podataka o rashodima i primanjima u iznosu od dve milijarde dinara, pogršnom iskazivanju podataka o rashodim i izdacima od oko devet milijardi, nepravilnostima u popisu imovine od 4,72 milijarde dinara, neusaglašavnju potraživanja i obaveza, imovine, obaveza i kapitala od 365 milijardi dinara, kao i nepravilnosti prilikom sprovođenja postupaka javnih nabavki.

Za subjekte revizije izabrani su Ministarstvo finansija, Putevi Srbije, Infrastruktura železnica Srbije i Elektrodistribucija Srbije, a preporuka je da je potrebno unaprediti internu finansijsku kontrolu i dodatno podići svest i razumevanje njenog značaja, kako bi se poboljšalo ostvarivanje ciljeva i zadataka poslovanja na ekonomičan, efikasan i efektivan način, navode u DRI.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare