Oglas

Dva jajeta - nedeljna profesorska plata: Kako se živelo u hiperinflaciji i šta je uradio Avramović

author
N1 Beograd
24. jan. 2024. 19:43
novi dinar inflacija
Shutterstock, doublelee / Shutterstock Wikipedia | Shutterstock, doublelee / Shutterstock Wikipedia

Za svoju nedeljnu platu na fakultetu, kao vanredni profesor, mogao je da kupi - dva jajeta, i to ako odmah pohita u prodavnicu. Plate su se merile milijardama, a funkcionisalo se po principu "pet jaja - jedna nemačka marka, tri marke - jedan litar benzina, priča profesor ekonomije Petar Đukić prisećajući se hiperinflacije s početka devedesetih godina prošlog veka. A onda je, kaže, došao - Dragoslav Avramović.

Oglas

"Šta se dogodilo pre 30 godina na današnji dan? Novi dinar je, preko noći postao ono što smo mislili da nikada neće - postao je konvertibilan, egal nemačkoj marki, a to je do tada bila nedostižna vrednost", kaže Petar Đukić, profesor ekonomije.

Tada je, kaže, bio vanredan profesor i prodekan fakulteta.

"Moja nedeljna plata iznosila je silne milione i milijarde dinara. Kolega koji je uveče primio tu moju platu, odmah ju je zamenio za nešto. To nije bila čak nijedna nemačka marka, ni pola marke, nego - dva jajeta", priča Đukić.

Tada su, dodaje, važilo druga pravila.
"Pet jaja - jedna marka, tri marke - jedan litar benzina. I tako se funkcionisalo. Znalo se u selu da se za litar rakije dobija 1,5 maraka. Pet jaja vredelo je dva kilograma krompira. Onaj društveni sloj koji je imao domaću radinost, njive, malu privredu, njivu kod vikendice ili vezu sa selom - lakše je prolazio tada", podseća Đukić.

On napominje da je za penzionere, prosvetne radnike, medicinske radnike, državne službenike sa fiksnim platama... stanje bilo - užasno.

"Sve od 1992. godine do kraja 1993. i početka 1994. bio je haos. Sećam se, 1993. godine, za Svetog Nikolu dobijem umesto nedeljne plate jednu kesicu. A u njoj jedna domaća pasta, 150 grama mleka u prahu i jedan mesni narezak. Zavideli smo službenicima Beobanke koji su nosili kutije mesnih proizvoda, jer mi to nismo dobijali. Ako izađete sa mesečnom platom popodne kad je primite nema ni jogurta, ni mleka, eventualno neki mali krem sir i, možda, marmelada koju niko neće. U samoposlugama nije bilo ništa. Ništa. Bile su prazne", priča profesor Đukić.

A, onda je došao Dragoslav Avramović.

Spasilac Avramović


Dragoslav Avramović je, kaže profesor Petar Đukić, bio - spasilac.

"Današnji dan pre tri decenije je bio dan 'biti ili ne biti'. Svi smo bili okrenuti bankama, pijacama, uveče TV ekranima... Da saznamo šta se to dešava 24. januara 1994", kaže sagovornik N1.

Od 1992. do početka 1994. bilo je, kaže - užasno stanje.

"Dragoslav Avramović je bio penzionisani ekonomista Svetske banke, koji je iz Vašingtona došao ovde po preporuci, da sa grupom ekonomista napravi jak dinar i stabilizacioni program", kaže Đukić.

Niko nije mogao da pojmi, dodaje - da će biti bolje. 

"Moglo je da bude samo gore. A onda se tračak nade pružio u nedelji pred uvođenje programa", kaže gost N1.

Đukić navodi da je Avramović govorio: "Ja sam došao da pokušam i sve ću učiniti da vratim radnicima, penzionerima, radnom narodu i profesionalnim službenicima poverenje u ekonomiju i dostojanstven život".

Ima li danas reformatora


Profesor Đukić dodaje da danas - nema reformatora.

"I u to vreme ih je bilo malo. Sreća da je Avramovića znao mali broj ljudi - znali su ga profesori pravnih fakulteta, jer je posle rata bio aisistent na fakultetu. Bio je izvanredno ubedljiv, pošten, neverovatno iskren, znao je da plane i brzo se odljuti i imao je fantastičan dijalog sa svima nama", navodi Đukić.

Zalagao se, kaže, i za reformu javnih preduzeća i javne uprave.

Dragoslav Avramović je, posle uvođenja programa novog dinara postao i guverner Narodne banke Jugoslavije.

Šta se potom dogodilo, i kako je izgubio političku podršku i bio smenjen pogledajte u videu:


Teme

Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?

Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare

Pratite nas na društvenim mrežama