EBRD: Domaće tenzije i potencijalni globalni poremećaji izazov za privredni rast Srbije

Rizici po ekonomski rast Srbije proizilaze iz tekućih domaćih političkih tenzija i potencijalnih poremećaja u globalnoj trgovini, što bi moglo da ograniči izvoz i priliv direktnih stranih investicija i optereti strukturne reforme, ocenjuje Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) u danas objavljenom izveštaju.
EBRD navodi da je ekonomski rast Srbije u prvoj polovini godine usporio na dva odsto u odnosu na prethodnu godinu, posle dve godine snažne ekspanzije.
Pokretači rasta bile su informaciono-komunikacione usluge i sektor prerađivačke industrije podržani početkom serijske proizvodnje električnih vozila i povećanom proizvodnjom guma, dok je građevinarstvo negativno uticalo na rast.
Dalje se navodi da su socijalni nemiri nepovoljno delovali na trgovinu, ugostiteljstvo i srodne industrije, da je potrošnja vlade i domaćinstava nastavila da raste, investicije su opadale a neto izvoz je bio negativan.
Evropski kreditor ukazuje i da je u prvoj polovini godine deficit tekućih plaćanja udvostručen, kao i da je inflacija ostala visoka, na 4,9 odsto u julu.
Istovremeno su vladini rashodi rasli bržim tempom zbog viših plata i povećanih socijalnih transfera, što je za posledicu imalo prelazak na mali deficit u periodu januar-jul ove godine.
U delu izveštaja o Srbiji navodi se i da bi snažniji izvoz auto-industrije i ubrzana ulaganja u infrastrukturu mogli da podstaknu rast u drugoj polovini ove godine.
Za Zapadni Balkan EBRD predviđa rast od prosečno 2,7 odsto ove i 3,2 odsto sledeće godine.
Ocenjuje se da će kontinuirana globalna neizvesnost i slaba tražnja za račun EU nastavi nepovoljno da deluju na izvoz, trgovinu, investicije i doznake u regionu, posebno u ekonomijama orijentisanim na izvoz, poput Srbije, BiH i Severne Makedonije.
Dalje se navodi da su ekonomije zavisne od turizma, kao što su Kosovo, Albanija i Crna Gora, takođe pogođene povećanom neizvesnošću u ekonomijama EU.
Za Zapadni Balkan se ističe da bi strukturne reforme i napredak prema integraciji u EU mogli značajno da podstaknu ekonomski rast.
Rast BDP Albanije prognozira se na 3,5 odsto u 2025. i 2026, BiH na 2,2 odnosno 2,7 odsto, Kosova na 3,9 odsto u obe godine, Crne Gore na 2,6 odsto ove i 2,7 odsto sledeće godine a Severne Makedonije na tri odsto u obe godine.
Na nivou regiona u kojem je EBRD angažovan, u tekućoj godini se očekuje rast od 3,1 odsto a u 2026. od 3,3 odsto.
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare