Ekonomski tigar skače u dugove, a vlast tvrdi – kasa pod kontrolom

Ekonomija 27. okt 202219:24 53 komentara

Dok predstavnici vlasti tvrde da je republička kasa pod kontrolom, Fiskalni savet upozorava da će sledeće godine doći do novog velikog zaduživanja. Upozoravaju i na to da su kamatne stope porasle. Ekonomski stručnjaci poručuju da se Srbija zadužuje tri puta skuplje u odnosu na ranije i da će kamate na dug države nastaviti da rastu.

Iz godine u godinu Srbija se samo zadužuje. Pre više od mesec dana od Ujedinjenih Arapskih Emirata uzela je zajam od milijardu dolara, za koji vlast tvrdi da je povoljan i da je u pitanju „pravi poklon“ u odnosu na uslove zaduživanja na tržištima. Bio poklon ili ne, sa praksom zaduživanja nije kraj, jer Fiskalni savet za 2023. prognozira isti scenario.

„Srbija će morati značajno da se zaduži. Četiri milijarde duga dolazi na naplatu, za to će se zadužiti da bi mogla da vrati. Dve do tri milijarde će biti vezano za deficite. S druge strane, Srbija već ima neke rezerve, zadužila se već u Emiratima. Negde tri do četiri milijarde evra će sigurno morati dodatno da se zaduži, a kamatne stope su sada najmanje sedam do osam odsto“, naveo je Pavle Petrović, predsednik Fiskalnog saveta.

Pročitajte još:

„Ono što je dodatni problem je da će euribor nastaviti da raste i Evropska centralna banka je najavila povećanje do kraja godine još jednom, možda i dva, što znači da će i kamate na dug Srbije nastaviti da rastu. A to znači nekoliko stotina miliona evra godišnje više za otplatu postojećih kredita. Dakle, mi ćemo postojeće kredite otplaćivati skuplje i po tom osnovu će se iz zemlje odlivati 100, 200 miliona evra više nego sada i toliko će biti manje novca za sve potrebe države“, kaže Milan Ćulibrk, urednik nedeljnika NIN.

Pre godinu dana, Srbija se samo u jednom danu zadužila na međunarodnom tržištu za čak 1,75 milijardi evra. Zbog čega se država sve češće zadužuje, ako predsednik Aleksandar Vučić zemlju neretko opisuje kao ekonomskog tigra?

„Mi imamo izuzetno nizak nivo domaće štednje, to morate da znate, a pogotovo vaši gledaoci, da smo mi po nivou domaće štednje i njenom učešću u bruto domaćem proizvodu na samom začelju Evrope. Iza nas su bili do skoro samo Crnogorci. Učešće naše domaće štednje u raspodeli BDP-a je konstantno nisko i kreće se u poslednjih 10-15 godina od minimum 7-8 do maskimum 13-14 procenata. Kad sve uzmemo – i domaću štednju i strane direktne investicije i portfolio investicija i tako dalje, opet nam nedostaje para“, naglašava Milorad Filipović, profesor Ekonomskog fakulteta.

A da bi para bilo i da ne bi dolazilo do zaduživanja, stručnjaci kažu da država mora mnogo više da vodi računa našta troši.

„I, zbog toga se preporučuje da se ne troši ono što nije neophodno. A nisu, svakako, neophodni novi stadioni koji se najavljuju u narednoj godini i još 7-8 stadiona širom Srbije“, kaže Ćulibrk.

„Za raziku od toga, investicije u tretman otpadnih voda u priključivanje celog Beograda ili drugih velikih gradova na kanalizacione sisteme, izgradnja neke kapitalne infrastrukture – to ne može da sačeka i to je neophodno“, smatra prof. Filipović.

Podaci Ministarstva finansija pokazuju da je, na kraju avgusta ove godine, javni dug Srbije iznosio više od 32 milijarde evra, što je 53,4 odsto BDP-a. Prema poslednjim objavljenim podacima Uprave za javni dug, zaduženost države je na kraju septembra bila veća za još 500 miliona evra.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare