Fiskalni savet: Načelno dobri ciljevi fiskalne politike u srednjem roku

Ekonomija 04. jun 202112:22 > 16:09 2 komentara
Shutterstock

Nacrt Fiskalne strategije Srbije za period 2022. do 2024. godine predvidja načelno dobre ciljeve fiskalne politike u srednjem roku, ali je važno da planirane mere budu sprovedene, ocenio je danas Fiskalni savet.

„Nakon snažnog povećanja fiskalnog deficita tokom trajanja zdravstvene krize u 2020. i 2021. godini – nacrtom Fiskalne strategije predvidjeno je postepeno uravnoteženje javnih finansija u srednjem roku. Planirano je da se fiskalni deficit sa oko sedam odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), koliko se planira i u 2021. godini, umanji u 2022. na tri odsto BDP-a, a zatim nastavi da se smanjuje do jedan odsto BDP-a u 2024. godini“, naveo je Fiskalni savet u oceni Nacrta nove Fiskalne strategije koju je uradila Vlada Srbije.

Pročitajte još:

Ukazano je da bi takvo umanjenje deficita preokrenulo trenutno rastuću putanju javnog duga, odnosno predviđeno je da se javni dug s nivoa od oko 60 odsto BDP-a spusti na oko 55 odsto BDP-a do kraja 2024. godine.

„Planirano uravnotežavanje budžeta ostvarilo bi se na ekonomski zdrav način bez naglih šokova: kontrolom povećanja penzija i plata u javnom sektoru, smanjenjem subvencija i nekih drugih tekućih rashoda, dok bi se izdvajanja za javne investicije zadržala na veoma visokom nivou od preko šest odsto BDP-a“, istakao je Fiskalni savet.

Fiskalnom strategijom ne planira se povećanje poreza. Ukoliko fiskalna kretanja budu bolja od očekivanja najavljeno je da će se to koristiti za umanjenje poreskog opterećenja privrede.

„Primedbe Fiskalnog saveta na ciljeve koje Strategija predvidja kao i na način njihovog dostizanja su minimalne. Međutim, glavno pitanje je da li će se ovakav plan dosledno sprovesti. Zbog toga su glavne preporuke Fiskalnog saveta za unapređenje Nacrta Strategije usmerene upravo ka povećanju kredibiliteta ovog dokumenta“, naveo je Savet.

U analizi je procenjeno da se vraćanje budžetskog deficita na tri odsto BDP-a može automatski postići samo ukidanjem antikriznih mera iz 2021. a da je preostalo umanjenje deficita od 2022. do 2024. na jedan odsto BDP-a moguće bez povećanja poreza i velikih rezova na javnim investicijama, ali uz čvrstu kontrolu najvećih tekućih rashoda budžeta – penzija, plata, subvencija, nabavke robe i usluga.

Pozitivno je ocenjen plan da se rast penzija drži na nivou od 5,5 šest procenata godišnje i plata u javnom sektoru na 4,5 odsto, što je manje od prognoziranog rasta BDP-a, ali je ukazano da se Vlada do sada nije pridržavala utvrdjenih okvira za rast tih izdataka.

Savet je upozorio da nedostaje konkretniji plan reformi najvećih javnih i državnih preduzeća.

Planirani rast BDP-a od šest odsto 2021. je po oceni Saveta realističan, a rast od četiri odsto u narednim godinama u skladu je sa trendom koji je privreda Srbije imala pre zdravstvene krize.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare