Fiskalni savet o Vučićevim merama: Тrošak 550 miliona €, novo skupo zaduživanje

Ekonomija 09. jun 202314:24 67 komentara
Pixabay

Ukupni trošak novih mera procenjujemo na oko 550 miliona evra, a on se ne finansira iz viškova već zaduživanjem države po vrlo nepovoljnim uslovima, naveo je Fiskalni savet dodajući da vođenje fiskalne politike "od danas do sutra", na osnovu diskrecionih odluka državnih zvaničnika predstavlja već veoma ozbiljan problem javnih finansija Srbije.

Vanredno povećanje penzija od 5,5 odsto trajno će povećati budžetske izdatke za penzije za oko 350 miliona evra na godišnjem nivou i ovo je, ocenjuje Fiskalni savet – fiskalno ubedljivo najveća i najvažnija mera.

Jednokratno davanje po 10.000 dinara za decu mlađu do 16 godina koštaće oko 100 miliona evra, dok će vanredno povećanje plata u delu javnog sektora povećati godišnje rashode budžeta za zarade za oko 80 miliona evra (neto).

Preostale nove mere fiskalne politike (vaučeri za turizam i drugo) koštaće zajedno oko 20 miliona evra.

Fiskalni savet ističe da će se veći deo ovih novih rashoda videti tek u budžetu za 2024. godinu (pošto se vanredno povećanje penzija i plata planira krajem 2023. godine), dok će budžet u 2023. najviše opteretiti jednokratna davanja za decu.

„Budući da je budžet Srbije već duže vreme u deficitu, tj. nema viška sredstava iz kojih bi se plaćale nove politike, sve mere će se finansirati isključivo zaduživanjem zemlje. Ovo zaduživanje jedan je od važnih negativnih aspekata novih rastrošnih mera i dodatni razlog zbog kojih ih Fiskalni savet ocenjuje kao neopravdane i nepotrebne. Ova ocena pojačana je i činjenicom da se država trenutno na finansijskom tržištu zadužuje po visokoj kamatnoj stopi od oko 6,5  odsto (a kod nekih od poslednjih kredita s varijabilnom kamatnom stopom ona dostiže i oko osam odsto)“, ističe Fiskalni savet.

Uvođenjem novih mera, po svemu sudeći, propuštena je dobra prilika da se fiskalni deficit Srbije u 2023. spusti na oko ili ispod dva dosto BDP-a, a u 2024. na ispod 1,5 odsto BDP-a, što je moglo primetno da uspori zaduživanje zemlje.

Preporučili suprotno

Fiskalni savet u Mišljenju na Nacrt Fiskalne strategije zapravo Vladi preporučuje u osnovi suprotne fiskalne politike od ovih koje su sada najavljene.

„Premda je Vlada novim merama fiskalne politike u velikoj meri obesmislila nacrt Fiskalne strategije na koju je Fiskalni savet dao Mišljenje – preporuke Fiskalnog saveta iz ovog Mišljenja i dalje su više nego relevantne. Zapravo, svi argumenti zbog kojih smo predložili smanjivanje fiskalnog deficita, otpočinjanje reforme sistema socijalne zaštite, zdravstva, prosvete, jačanje ljudskih resursa u Poreskoj upravi; zbog kojih smo podržali predvidivu i doslednu indeksaciju penzija i plata u javnom sektoru zasnovanu na fiskalnim pravilima i drugo – sad dodatno dobijaju na značaju, imajući u vidu najnovije mere koje je usvojila Vlada“, naveo je Fiskalni savet.

Kako se ukazuje u dokumentu Fiskalnog saveta, državni zvaničnici najavili su znatne promene fiskalne politike mimo standardne budžetske procedure i planova iz Fiskalne strategije.

Nakon što je Fiskalni savet završio analizu nacrta Fiskalne Strategije i poslao Vladi svoje Mišljenje na nju, najviši državni zvaničnici su na konferenciji za medije održanoj 7. juna 2023. predstavili potpuno nove, fiskalno važne, mere javnih politika.

Te mere su:

1. Vanredno povećanje penzija od 5,5% od oktobra 2023. godine – preko redovne zakonske indeksacije koja će stupiti na snagu od 1. januara 2024. godine).

2. Vanredno povećanje plata od 5,5% za deo zaposlenih u javnom sektoru od septembra 2023. godine.

Ovo povećanje zarada odnosi se na deo zaposlenih u obrazovanju (predškolsko, osnovnoškolsko, srednjoškolsko obrazovanje, ustanove učeničkog i studentskog standarda) i deo zaposlenih u zdravstvu (medicinske sestre, tehničari, negovateljice u domovima za socijalnu zaštitu) – ukupno oko 200.000 ljudi. Uz to, najavljena je dodatna mogućnost da redovna godišnja indeksacija njihovih zarada (koja će iznositi oko 10%) bude pomerena unapred – s januara 2024. na decembar 2023. godine.

3. Isplata 10.000 dinara za svako dete do 16 godina starosti (oko 1,1 milion dece) koja bi trebalo da se realizuje 25. septembra 2023. godine. Novac će biti uplaćen majkama ili samohranim očevima.

Uz ove, najvažnije i najveće promene, najavljene su i neke fiskalno manje izdašne mere poput izdavanja dodatnih 100.000 vaučera za turizam, državne intervencije na tržištu pekarskih proizvoda i drugo.

Zajedničko za sve pomenute mere je to da nijedna od njih nije bila predviđena nacrtom Fiskalne strategije na koju je Fiskalni savet dao Mišljenje.

Pošto ove mere znatno menjaju planiranu fiskalnu politiku Vlade, menjaju se i neke od ocena koje je Fiskalni savet dao u svom Mišljenju.

„Prvi fundamentalni problem s novim merama je to što se vođenje fiskalne politike izmešta iz uređenog sistema upravljanja javnim finansijama“, ocenio je Fiskalni savet.

Vođenje fiskalne politike „od danas do sutra“ na osnovu diskrecionih odluka državnih zvaničnika predstavlja, kako se ocenjuje – „već veoma ozbiljan problem javnih finansija Srbije“.

„Ovakve mere nisu u duhu domaćeg zakonodavstva koje jasno prepoznaje potrebu da se fiskalna politika vodi na odgovoran, predvidiv i promišljen način“, upozorava Fiskalni savet.

Šta kaže zakon

Zakon, naime, predviđa da Vlada fiskalnu politiku formuliše trogodišnjim strateškim planom upravljanja javnim finansijama (Fiskalna strategija).

„U Strategiji se predstavljaju glavni srednjoročni fiskalni ciljevi države (javni dug, fiskalni deficit, struktura javnih  prihoda i rashoda i drugo), kao i najvažnije ekonomske politike usklađene s tim ciljevima. Budžetska procedura dalje predviđa da se na osnovu Fiskalne strategije izradi godišnji Zakon o budžetu koji predstavlja osnovni zakonski okvir za operativno vođenje fiskalne politike. Kroz čitav ovaj proces precizno su defisane i nadležnosti nezavisne državne institucije (Fiskalni savet), koja ima obavezu da analizira i ocenjuje zvanične planove Vlade i da o tome obaveštava Narodnu skupštinu i javnost. Smisao svih ovih procedura jeste da one osiguraju to da fiskalna politika počiva na temeljnim analizama najvažnijih potreba društva i da se onda javne finansije kontrolisano usmeravaju tako da na te potrebe odgovore na najbolji mogući način. Ukoliko se ove procedure ne poštuju, raste rizik da će mere fiskalne politike biti neodgovarajuće“, navodi Fiskalni savet.

Upravo to je, kako se dodaje, slučaj s najnovijim merama, koje nisu bile predviđene ni Fiskalnom strategijom za 2023, ni Zakonom o budžetu za 2023, a nema ih čak ni u fiskalnim planovima Vlade koji su izrađeni pre manje od tri nedelje (nacrt nove Fiskalne strategije).

„Ove mere ne samo što u dobroj meri obesmišljavaju budžetski proces, već su i ekonomski veoma upitne. Vanrednim povećanjem penzija narušavaju se važeća fiskalna pravila koja jasno i odgovorno uređuju ovu oblast, što je ekonomski veoma opasno. Verovatno najproblematičnija od svih novih mera je vanredno povećanje penzija od 5,5 odsto. Iako veličina ovog vanrednog povećanja penzija nema težinu da neposredno ugrozi stabilnost javnih finansija, ovo povećanje principijelno je veoma opasno i samim tim neprihvatljivo. Penzije su zbog svoje veličine ključne za održivost javnih finansija Srbije (uz plate u javnom sektoru). Povećanje penzija zato ne sme da se određuje proizvoljno – već samo na osnovu objektivnih ekonomskih parametara koji uzimaju u obzir sposobnost domaće privrede da ih finansira“, ističe se u mišljenju.

I ovo je, kako se navodi, u Srbiji zakonski prepoznato i vrlo jasno i ekonomski dobro definisano.

Naime, Srbija, kao i druge uređene zemlje, ima u svom zakonodavstvu precizno definisana pravila za indeksaciju penzija (fiskalna pravila).

„Ta pravila se, međutim, ovim vanrednim povećanjem penzija grubo narušavaju. Koliko narušavanje objektivnih pravila o povećanja penzija može biti opasno, građani Srbije osetili su u ne toliko davnoj prošlosti – kad je krajem 2014. u sklopu fiskalne konsolidacije moralo da dođe do njihovog (neizbežnog) umanjenja i kasnijih vrlo skromnih povećanja. Srbija trenutno jeste još uvek veoma daleko od ponavljanja istog scenarija, ali nije opravdano da se ponovo kreće pogrešnim putem arbitrarnog povaćavanja penzija – tim pre što sad postoje veoma dobra pravila za njihovu redovnu indeksaciju“, ukazuje Fiskalni savet.

Vanrednim povećanjem zarada u određenim delovima javnog sektora dodatno se, upozorava savet, unosi nered u neodgovarajući sistem zarada u javnom sektoru.

„Jedan od najvećih i najdugotrajnih problema javnih finansija Srbije je neuređen sistem zarada i zaposlenosti u javnom sektoru. Iako je Vlada u prethodnoj deceniji više puta najavljivala da će ovaj problem rešiti uvođenjem jedinstvenog sistema platnih razreda i preciznim definisanjem potrebnog broja zaposlenih u svim delovima javnog sektora – ništa od ovog nije sprovedeno. Umesto takvog, sistemskog i održivog rešenja, iz godine u godinu ponavlja se praksa da se određenim delovima javnog sektora (obično vojska, policija, zdravstvo) daju veća povećanja zarada od drugih – bez bilo kakvih objektivnih analiza i kriterijuma. Sad je tako došao red da se vanrednim povećanjem zarada nagrade zaposleni u delu prosvete i zdravstva, ali se opet ne zna tačno na osnovu čega je Vlada donela baš takvu odluku“, ukazuje se u dokumentu.

Nakon višegodišnjeg zapostavljanja prosvete i zdravstva nesporno je da oni zaslužuju posebnu pažnju, ali se rešavanju problema zaposlenosti i zarada u ovim velikim i važnim sektorima mora pristupiti na sistematski način.

„Jedan od loših primera do kakvih posledica može dovesti nesistematski pristup u rešavanju ovih problema je Poreska uprava, koja već ima velike probleme zbog manjka ljudskih kapaciteta koji prete da ugroze urednu naplatu javnih prihoda. Ponovno neselektivno deljenje novca građanima je ekonomski veoma štetna i socijalno neodgovorna politika. Srbiji je nesporno potrebna reforma usmerena na povećanje obuhvata i izdataka za socijalnu zaštitu – tim pre što izuzetno visok rast cena hrane i energenata naročito ugrožava najsiromašnije građane Srbije“, navodi Fiskalni savet.

Međutim, kako se ističe – umesto da se problemima socijalno najugroženijih građana Srbije pristupi ozbiljno, temeljno i odgovorno, Vlada ponovo najavljuje jednokratnu isplatu sredstava, ovaj put, svoj deci mlađoj od 16 godina – na ulazeći u to da li im je ovakva pomoć objektivno potrebna ili ne.

„Fiskalni savet je već nebrojeno puta pokazivao koliko su ovakve mere neselektivnog deljenja novca građanima neracionalne i pogrešne, zbog čega nikako ne smeju biti deo zvanične socijalne politike u Srbiji. Ono na šta ovom prilikom posebno skrećemo pažnju je to da je u sadašnjem makroekonomskom okruženju ovakva mera naročito loša. Naime, trenutno je najveći makroekonomski problem Srbije visoka inflacija (uz nizak privredni rast). S tim u vezi, neselektivna podela novca građanima Srbije može da dolije ulje na vatru visoke inflacije, a pritom nema kapacitet da ubrza privredni rast. Što je još gore, podsticanje rasta cena neodgovarajućim fiskalnim politikama moglo bi dodatno da ugrozi životni standard najsiromašnijih građana Srbije – pa se ova mera lako može pokazati čak i kontraproduktivnom iz ugla socijalne politike“, upozorava Fiskalni savet.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare