Forbes pregled nedelje: Šta će biti sa Petrohemijom zbog sankcija NIS-u, a šta sa potencijalnim arbitražama

Ekonomija 25. jan 202507:45 0 komentara
Forbs
Promo

Pregled najvažnijih priča koje je Forbes Srbija objavio ove nedelje.

ISTRAŽUJEMO Da li bi Srbija završila na arbitraži u slučaju obustavljanja tri najveća projekta – Jadar, EXPO 2027 i Beograd na vodi

Srbija do sada, barem da javnost zna, nije potpisala sa kompanijom Rio Sava Exploration nikakav ugovor o realizaciji projekta Jadar. Reč je o dobro poznatom rudniku litijuma u okolini Loznice. To, međutim, ne znači da ova kompanija u slučaju da se naša zemlja predomisli i zabrani dalju realizaciju investicije, ne bi imala pravni osnov da traži zaštitu svojih prava pred nadležnim međunarodnim instancama. Čak i bez potpisanog ugovora, odnosno osnova koji bi podrazumevao direktno kršenje ugovorom preuzetih obaveza.

Mehanizam za ovakav spor, svakako, postoji. Postoji i više pravnih institucija koje rešavaju ovakve sporove. Jedna od njih je Međunarodni centar za rešavanje investicionih sporova, pri Svetskoj banci, u Vašingtonu. Pred ovom institucijom protiv Srbije vodilo se ili se trenutno vodi više sporova koje su pokrenuli investitori koji su tražili zaštitu svojih prava.

Druga institucija je Međunarodna trgovinska komora u Parizu.

Forbes Srbija istraživao je da li postoji pravni osnov za pokretanje arbitražnih postupaka? Šta bi se desilo da se iz nekog razloga (odlukom ove ili neke buduće vlasti) obustave tri, trenutno, najznačajnija investiciona projekta u zemlji – Jadar, Beograd na vodi i EXPO 2027. Koliko bi država morala da izdvoji novca ukoliko bi izgubila ove sporove? Šta će biti s Petrohemijom nakon sankcija NIS-u: Tek se ratosiljali najvećeg gubitaša i već se vraća državi

U zapećku priče o sankcijama NIS-u i insistiranja američke administracije da ruski kapital izađe potpuno iz ovog preduzeća, ostala je sudbina pančevačke Petrohemije. Ovo preduzeće, naime, posle gotovo dve decenije tranzicionog tumaranja, prešlo je juna 2023. u ruke NIS-a. Na osnovu sprovedene dokapitalizacije od 150 miliona evra, NIS je postao vlasnik 90 odsto Petrohemije. Preostalih 10 odsto udela je u rukama Srbije. Država je, podsetimo, pre ove promene bila vlasnik nešto manje od 80 odsto.

Sada kada postaje sve izvesnije da će država ponovo, zbog nedavnih sankcija NIS-u, preuzeti vlasništvo u srpskoj naftnoj kompaniji, i Petrohemija će se, sve su prilike, vratiti pod državno okrilje, pre nego što je to bilo ko očekivao.

Sagovornici sa kojima je Forbes Srbija nezvanično razgovarao kažu da je poslovanje u Petrohemiji trenutno redovno. Iako su se, kažu, protivili promeni vlasničke strukture i preuzimanju od strane NIS-a upravo iz straha da bi sankcije protiv Rusije i kapitala iz te zemlje, mogle ugroziti poslovanje i izvoz u zemlje EU. Ipak, promena vlasništva je pozitivno uticala na Petrohemiju. Izvoz za sada nije zaustavljen, ali očekivanja su da će se sudbina Petrohemije rešavati zajedno sa daljom sudbinom NIS-a.

Zato su prognoze da bi ovo preduzeće moglo „stradati“ ukoliko NIS dođe u ruke neke druge naftne kompanije. U mnogo verovatnijem scenariju, u slučaju da država postane novi većinski vlasnik NIS-a Petrohemija bi nastavila da posluje kao i do sada. Neefikasno i sa gubicima.

Kad je Šapić odlučio da prevoz bude besplatan? Početkom decembra planirao kampanju za plaćanje karata

Grad Beograd nije poništio nabavku kojom želi da angažuje firmu za kampanju čiji je jedan od ciljeva da informiše građane o niskim cenama karata i podstakne ih da koriste i plaćaju javni prevoz koji je, inače, od 1. januara besplatan. Sekretarijat za javni prevoz doneo je odluku o dodeli okvirnog sporazuma u postupku javne nabavke za „informisanje korisnika javnog prevoza putem oglašavanja u unutrašnjosti vozila“.

Grad je ovu javnu nabavku oglasio početkom decembra.

Iz dostupne dokumentacije se može videti da je jedan od njenih ciljeva I obaveštavanje korisnika o svim promenama u sistemu naplate prevoza i niskim cenama karata. Takođe, cilj nabavke je I podsticanje korisnika da koriste i plaćaju prevoz.

Podsetimo, od 1. januara ove godine prevoz u Beogradu je besplatan. Da će prevoz biti besplatan najavio je 18. decembra gradonačelnik Aleksnadar Šapić.

Forbes Srbija je krajem decembra pisao Gradu Beogradu u vezi sa ovom javnom nabavkom. Kako je najavljeno da će prevoz biti besplatan, pitali smo da li je i dalje u planu sprovođenje nabavke, ako se ima u vidu da je jedan od njenih ciljeva i podsticanje korisnika da plaćaju prevoz.

Međutim, odgovor nismo dobili. Nismo ga dobili ni sada.

OTKRIVAMO Ponovo Vučić i pruga: Vožnja s Orbanom do Novog Sada za Kineze je značila primopredaju dela stanice

Dolazak predsednika Srbije i premijera Mađarske Viktora Orbana u Novi Sad vozom Soko u javnosti je predstavljen kao zvanično puštanje u saobraćaj brze pruge od Beograda do centra Vojvodine. Za Kineze taj događaj je značio i da je država preuzela deo novosadske stanice.

Dopis kineskih kompanija o ovom događaju nalazi se u dokumentaciji koju je objavilo Više javno tužilaštvo u Novom Sadu. S tim u vezi, nameće se pitanje da li je država već u ovom slučaju preskočila neke formalne korake, u sklopu promocije dva zvaničnika. Kinezi se u svom dopisu referišu na situaciju u kojoj objekat počinje da se koristi pre izdavanja potvrde o prijemu.

Ceremonija Vučića i Orbana dogodila se 19. marta 2022. Tada ih je, prema navodima medija, ispred stanice u Novom Sadu dočekalo 10.000 građana kojima su se obratili.

„Danas puštamo u saobraćaj brzu prugu koje su gradili naši ruski i kineski prijatelji, nadzor sproveli Nemci, vozove isporučili Švajcarci, a bogata i stabilna Srbija sve to uredno plaća“, rekao je tada predsednik Srbije. Bio je na bini ispred nadstrešnice koja se dve i po godine kasnije obrušila.

Mediji su tada preneli i da je prvi brzi voz iz Beograda stigao u Novi Sad za samo 33 minuta. Osim Vučića i Orbana, u vozu je bila i tadašnja premijerka Ana Brnabić i drugi članovi Vlade.

Izbegavanje odgovornosti za pad nadstrešnice dovelo do generalnog štrajka: Kako je sve počelo

“Zbog zapušenih slivnika i odvodnih vertikala dolazi do sakupljanja vode na krovu i potom procurivanja i prelivanja, što se vidi i na vencima i plafonima unutar objekta“.

Ovo bi mogla da bude ključna rečenica iz takozvane Glavne sveske, koja sadrži opise projekata predviđenih za realizaciju na poslu rekonstrukcije pruge Beograd – Subotica. Rečenica opisuje stanje krova na Železničkoj stanici u Novom Sadu i potrebu da se isti sanira…

Ovako je počinjao tekst koji je Forbes Srbija objavio dva dana nakon pada nadstrešnice na zgradi Železničke stanice u Novom Sadu. Prvi od desetina tekstova koji će se narednih meseci baviti temom pada pomenute nadstrešnice. I ukazivati na odgovornost onih koji su svojim postupcima ili nečinjenjima odgovorni za ovu tragediju.

Prvobitna reakcija vlasti u Srbiji bila je negiranje odgovornosti. Počelo je od tvrdnje da nadstrešnica nije ni rekonstuisana, preko različitih spinova koji su imali za cilj da zataškaju odgovornost svih učesnika u ovom lancu.

Klupko odgovornosti lagano je počelo da se odmotava tek nakon što su započeli studentski protesti. Prvoborci bunta bili su studenti Fakulteta dramskih umetnosti. Nakon što su napadnuti prilikom odavanja pošte stradalima prilikom pada nadstrešnice, odlučili su se na blokadu fakulteta koja je usledila neki dan kasnije.

Narednih dana broj studenata ali i fakulteta svih univerziteta u Srbiji koji su se uključivali u blokadu počeo je da se povećava.

Studentski zahtevi, podsećamo, mahom se tiču utvrđivanja odgovornosti za tragediju u Novom Sadu.

Forbes Srbija, ovom prilikom, podseća na najvažnije tekstove objavljene na našem portalu o padu nadstrešnice i odgovornima za ovu nesreću.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi ko će ostaviti komentar!