Gajić: Najbolje je da EPS ima nezavisni menadžment, nebitno domaći ili strani

Ekonomija 04. jan 202321:03 6 komentara

Kod nas se preduzeća u državnom vlasništvu ponašaju kao neka vrsta partijskih feuda gde se, kad se piše koalicioni sporazum, više priča ko će biti šef kog preduzeća, a ne ko će biti na čelu kog ministarstva, kaže Mihailo Gajić, direkor ekonomske istraživačke jedinice u nevladinoj organizaciji LIBEK. "U situaciji smo gde država gazi sama svoje zakone, a onda traži od nas koji nismo državni činioci da poštujemo druge zakone koje je ona napisala. Ta zakonska regulativa kaže da neko može biti u VD statusu direktora najduže 12 meseci, a mi imamo situaciju da su u VD statusu - godinama. Direktora u VD statusu moguće je smeniti potpisom ministra, a ako nekog redovno postavite - teže ga je smeniti jer za to postoji procedura. Preko VD statusa političari čine te direktore u potpunosti zavisnim od njih", pojasnio je Gajić komentarišući najavljeno uvođenje profesionalnog menadžmenta iz Norveške u EPS.

Da je postojala politička volja to bi se promenilo, kaže Gajić, još pre ovog aranžmana sa MMF, a ne sada „kad je doteralo cara do duvara“.

Pročitajte još:

„Kod nas nikada nije bilo problem napisati dobar zakon već ga – sprovesti“, naveo je Gajić.

Teoretski, dodaje – najbolje je da EPS ima nezavisni menadžment, nebitno da li je domaći ili strani.

„Kakav god da je, bolje da je nezavistan od političara, ali ne nezavistan od bilo kakave kontrole – ugovorom moraju da se precizno definišu njihove performanse – pod kojim ograničenjima rade – poput cene struje na regulisanom tržištu i tako dalje. Pa, ako su ciljevi ispunjeni – imaju bonus, a ako nisu – ugovor sa takvim menadžmentom se raskida“, naveo je Gajić.

O inflaciji

Kada je reč o inflaciji sada smo, kaže sagovornik N1, u situaciji gde se previđa i dalje visoka stopa inflacije.

„Naša Narodna banka Srbije, koja verovatno pravi najbolje projekcije iako ni one nisu sasvim tačne, govore da će u prvom i drugom kvartalu doći do rasta cena. U trećem će se inflacija smanjivati i iznosiće 5,6 odsto godišnje u poslednjem kvartalu“, navodi Gajić.

Međugodišnja inflacija je oko 16 odsto, sada će, kaže, prema procenama biti oko 11 odsto.

„Imamo smanjenje inflacije, ali cene neće mirovati“, poručio je Gajić.

Kada je reč o javnom dugu, prema rečima Mihaila Gajića, nije bitno da li je on 52 ili 55 odsto BDP, nego da li će nastaviti da raste ili će ostati u ovom nivou.

Deficit, pojašnjava, mora da bude ispod stope rasta da bi javni dug ostao u istom odnosu prema BDP.

„Srbija nije razvijena privreda poput Francuske, velike Britanije, SAD, čiji udeo duga u BDP prelazi 100 odsto. Kod nas je taj racio ispod tih magičnih 60 odsto, koji se pominje kao granica – ali Srbija ima manje razvijeno tržište i nemamo mogućnost prikupljanja novca da dug vratimo. Aranžman sa MMF je dobar jer uverava investitore u naše hartije od vrednosti da će se voditi smislena i odgovorna politika. To je garant da ćemo imati para da vratimo dug“, naveo je Gajić.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare