Gosti N1: Izmene Zakona o eksproprijaciji – privatni interes nadvladava javni

Ekonomija 23. nov 202110:53 17 komentara
N1

Profesorka prava Vesna Rakić Vodinelić iz Skupštine Slobodne Srbije ističe da će predloženim izmenama Zakona o eksproprijaciji, ako budu usvojene, biti uveden novi koncept eksproprijacije - predmet eksproprijacije mogu biti sve nepokretnosti (zemljište i zgrade), bez obzira na oblik svojine, bilo da je privatna, zadružna ili javna. "Osnov za eksproprijaciju bio je decenijama javni interes, a sada se uvodi novi osnov - međudržavni ugovor koji je Srbija zaključila sa nekom drugom zemljom, u okviru kojeg se mogu zaključivati komercijalni ugovori sa nekom inostranom firmom. Ako se taj projekat proglasi za projekt od međunarodnog ili nacionalnog interesa, onda se može vršiti eksproprijacija, ne u korist javnog već privatnog interesa te privatne firme", ukazuje profesorka. Profesor ekonomije Goran Radosavljević iz SDS dodaje da u Evropi privatna sredina nije svetinja, odnosno javni interes je uvek bio iznad nje, ali je "naš problem što mi nemamo institucije u kojima možete da zaštitite svoja prava".

„Ovom promenom dolazi se dotle da ćete vi komercijalni, privatni interes jedne kompanije moći da proglasite javnim interesom. To može doći u koliziju ne samo sa pravilima EU kojoj mi navodno težimo, već i sa Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Ono što je takođe važno jeste da se zakon donosi po hitnom postupku, iznenada je stavljen na dnevni red Skupštine – to se ne radi sa zakonima koji menjaju koncept nekog važnog pravnog instituta“, poručuje Rakić Vodinelić u Novom danu na TV N1.

Povezane vesti

Radosavljević dodaje da hitan postupak u zakonodavstvu treba da bude izuzetak, a ne pravilo, i da sve to ukazuje da iza ovog zakona stoji nešto drugo, kao i da se otvaraju mogućnosti za zloupotrebe, jer se proširuje definicija javnog interesa.

„Mi smo i do sada imali zloupotrebe, ali ne zato što je zakon bio loš, već niste imali institucije pred kojima ste mogli da odbranite svoja prava“, navodi on.

Rakić Vodinelić kaže da nije samo stvar u institucijama, već i u zakonskom tekstu.

„Zakon nije dao kriterijume pod kojim uslovima se neki projekat može proglasti da je u javnom interesu. Nema nikakvog kriterijuma osim ugovornih strana, što uopšte nije dovoljno da bi se privatni interes proglasio javnim interesom“, navodi ona i dodaje da je javna debata o ovim izmenama bila fingirana, jer ste mogli samo putem mejla da komunicirate sa određenim ministarstvom.

Ističe da postupak eksproprijacije nije uvek hitan postupak, „očigledno je da su oni vezani za sumnjivi partikularni interes“.

„Pretpostavljam da su u pitanju nekakvi pregovori, poput pregovora sa Rio Tintom… Nekad mi se čini da taj kompanijski interes sve više prodire u naše zakonodavstvo“, kaže Rakić Vodinelić.

Dodaje da je eksproprijacija po definiciji oduzimanje i naknada za oduzetu privatnu svojinu, ali „ovde je suština u načinu na koji se dolazi do toga – jedan partikularni interes proglašavate nacionalnim ili međunarodnim interesom“.

„To je zakon koji zapravo ozakonjuje dominaciju privatnog interesa nad javnim i može voditi jednoj pljačkaškoj eksproprijaciji“, ističe Rakić Vodinelić i dodaje da svako može da bude podložan eksproprijaciji.

Navodi da predmet privatizacije može biti i neki park koji je javna površina, pod uslovom da je jedna ugovorna strana Vlada Srbije, a druga neka strana kompanija.

N1

„Ono što je bitno je da se ovde pravi razlika između stranog i domaćeg pravnog subjekta, samo interes strane kompanije može biti proglašen javnim interesom, domaće kompanije ne može. To što je ovaj zakon napravljen za pregovore koji su u toku ili koji se očekuju, a mi uopšte ne znamo o čemu se radi – to sa demokratijom veze nema“, poručuje ona.

Radosavljević: Država bilo šta može da proglasi javnim interesom

Radosavljević ukazuje da smo ranije imali leks specijalise, a da sada više nisu potrebni, jer „ukoliko se ovaj zakon usvoji, država će moći bilo šta da proglasi javnim interesom“.

Kaže i da je problematično proglašavati ugovore o strateškim partnerstvima, koji su uglavnom opšteg karaktera, kao osnov za eksproprijaciju, što bi moglo da se desi, i da je to „suviše široko da bi bilo istinito“.

N1

„Država može da kaže ‘mi imamo strateško partnerstvo u oblasti obrazovanja sa nekom zemljom i hoćemo da gradimo tehnološki park pored autoputa i to je to'“, navodi on kao primer mogućih zloupotreba.

Rakić Vodinelić: Pitanje naknade i „podle novine“

Rakić Vodinelić podseća i da kada zauzimate tuđe zemljište i na njemu gradite neke privremene objekte, tu se postavlja pitanje naknade, a „ovde nije jasno koja će biti cena takvog oduzetog zemljišta“.

Dodaje i da nekad do same eksproprijacije može doći i pre nego što odluka o eksproprijaciji postane konačna, odnosno ukoliko neko ne pristane da se odrekne svoje imovine, može da pokrene spor pred Upravnim sudom, koji može da traje godinama, i da mu u međuvremenu svojina bude oduzeta.

„Podla novina je i da kada se radi o eksproprijaciji objekata, ako nije završeno ozakonjenje objekta, onda vlasnik dobija naknadu ne po tržišnoj, već po graditeljskoj vrednosti projekta“, ističe Rakić Vodinelić i dodaje da ozakonjenje ne zavisi samo od njega, već od institiucija koje se time bave.

Ocenjuje da je to nepravedno rešenje, jer je pravična naknada tržišna naknada.

Ukazuje i na „nerazumno kratki rok“ od pet dana u kojem vlasnik treba da odluči da li pristaje na eksproprijaciju.

„To slabi položaj građanina kao vlasnika nepokretnosti“, ističe profesorka i dodaje da je na delu „visoka doza kolonizacije Srbije i koruptivnosti, kada država zaključuje ugovor sa nekom kompanijom, taj ugovor je najčešće tajan i od početka se ne zna ko iza te kompanije stoji“.

Radosavljević navodi da se ovde sve relativizuje i da se stvar potpuno obrnula, odnosno neko može posle pet dana da zauzme vaše vlasništvo, a vi onda treba da dokazujete da to nije u redu, da niste dobili pravičnu naknadu, umesto da bude obrnuto, odnosno kao u pravu da su svi nevini dok se dokaže suprotno, a ne da tabloidi nekoga unapred proglase krivim, pa on onda mora da dokazuje da je nevin.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare