Gosti N1 o gorivu: Cene u Srbiji lako idu gore – a teško idu dole

Ekonomija 04. feb 202210:27 > 10:28 0 komentara
Ilustracija / Tanjug / Miloš Milivojević

Profesor FEFA univerziteta i nekadašnji predsednik Nacionalnog naftnog komiteta Srbije Goran Radosavljević i profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodrag Savić ocenili su u Novom danu da će cena goriva u našoj zemlji u narednom periodu slediti cene na svetskom tržištu, da će verovatno blago rasti, ali da neće biti drastičnih skokova. Dok Radosavljević smatra da država treba da intrveniše i da odlukama utiče na cene goriva, Savić napominje da je najvažnije da država treba da na najefikasniji način iskoristi novac koji bude prikupljen od goriva i da obezbedi normalno funkcionisanje ostalih sistema, kao što su zdravstvo i obrazovanje. Savić je napomenuo da trendovi na svetskom tržištu ne važe u Srbiji. "Kod nas su cene neelastične, lako idu gore, a teško idu dole. Ali, šta da radimo, to nam je - što nam je", istakao je Savić.

Podsetimo, nakon najnovijeg poskupljenja, cena kvalitetnog dizela porasla je na skoro 187 dinara za litar. Uzrok je skok cene sirove nafte na svetskom tržištu. Analitičari kažu da će se poskupljenja ove godine nastaviti, ali ako je za utehu, prognoziraju da neće biti drastičnih skokova.

„Tenzije na relaciji Rusija-Ukrajina nisu glavni uzrok poskupljenja naftnih derivata. Ima mnogo faktora koji utiču na ova kretanja cena. Ali, podsetio bih da ovo nije najviša istorijska cena nafte, rekao bih čak da je umerena. Pamtim 2005. i 2006. godine kada je cena bila 150 dolara za jedan barel. A pamtimo kada se i nedavno prodavala po 10 dolara. Kada su tankovi bili prepunjeni i kad nisu imali gde naftu da skladište, jer je sve bilo prepunjeno. Tako da je poskupljenje cene nafte rezultat mnogih faktora. Pored krize, možemo govoriti o pandemiji, ali i o tome da je nafta strategijski materijal, odnosno prilika da se velike sile nadmeću“, rekao je Savić.

Povezane vesti

Precizira da na cenu utiče veoma složen sistem odnosa velikih svetskih „igrača“ i zemalja, kao i da od njene cene zavisi funkcionisanje svetske privrede.

Radosavljević kaže da je tržište nafte jedino na svetu gde ne važi princip ponude i tražnje.

„Imate monopol, kartel. Vi sada imate tri ključne članice svetskog proizvođačkog kartela, OPEK, odnosno Saudijsku Arabiju, Rusiju i SAD. I oni direktno određuju cenu. Sede i dogovoraju se i utiču na cenu“, ističe on i dodaje da članovi ovog „kartela“ nisu spremno dočekali pandemiju, jer su istovremeno imali pad ponude i pad tražnje. Ali, u ovom trenutku, oni polako dižu cenu nafte, utvrđuju koliko njima odgovara da bude količina, kolika je tražnja, ona raste više. Ako je verovati špekulantima na berzi, oni veruju da će cena nafte biti stabilna u narednom periodu. U vreme krizu nisu verovali da će biti cena stabilna, odnosno, pretpostavljali su da će ići nadole. Sada raste, i sve procene kažu da će rasti“, kazao je Radosavljević.

Procenjuje da će cena nafte na berzi ići ka 100 dolara po barelu, ali nije siguran da li će preći tu granicu.

On je naglasio da će na cenu nafte uticati i eventualan završetak pandemije, i podseća da se mnogi avioprevoznici još nisu oporavili od krize, a da su ljudi željni putovanja.

Savić napominje da trendovi na svetskom tržištu ne važe u Srbiji, kao i da vrlo često imamo primer da dok cene u svetu idu dole, kod nas gorivo poskupljuje.

„Kod nas su cene neelastične, lako idu gore, a teško idu dole. Ali, šta da radimo, to nam je – što nam je“, konstatuje Savić.

Komentarišući veće cene goriva kod nas, nego u većini zemalja u regionu, Radosavljević je objasnio da je to posledica viših akciza.

„To je politika države. Šta je prioritet, i na koji način će voditi svoje javne finansije“, precizira on i dodaje da zahvatanja države čine između 50 do 55 odsto ukupne cene dizela kod nas.

Prema njegovim rečima, najdirektnija posledica povećanja cene naftnih derivata je inflacija, zbog povećanih troškova transporta sirovine u industriji.

„Neke države u regionu su već sprovele neke mere, kao što je smanjivanje akciza na neki određeni period… Država treba da se uhvati u koštac sa tim i mora da pomogne. Inače ćemo ući u neku spiralu rasta cena gde više nećemo moći ništa da zaustavimo, a onda ćemo više da potrošimo iz budžeta da suzbijemo to nego što smo mogli da potrošimo“, kazao je Radosavljević.

Na pitanje treba li država da reaguje u ovom trenutku, Savić odgovara da ne možemo očekivati da imamo niske i akcize i poreze, a da na drugoj strani imamo kvalitetno zdravstvo i obrazovanje.

„Imamo pravo da očekujemo od svake vlasti da svaki dinar koji prikupi na najefikasniji način iskoristi i da sve to bude transparentno“, napomenuo je Savić.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi ko će ostaviti komentar!