Gosti N1: Potrošači u Srbiji nezaštićeni, prava su im sistemski zgažena

Ekonomija 11. jul 202210:53 9 komentara
Novčanik, pare, dinari, novac,
Shutterstock

Predsednik Nacionalne organizacije potrošača Srbije Goran Papović i Jovan Ristić iz Udruženja potrošača ''Efektiva'' ocenili su u Novom danu da potrošače u Srbiji nije moguće adekvatno zaštititi, kao i da su "prava potrošača i radnika sistemski zgažena". Oni su upozorili da zbog neefikasnosti tržišne inspekcije i tome što ova oblast zakonski nije detaljno i precizno uređena, dolazi se do situacije u kojoj velike trgovačke kuće proglašavaju bankrot i na taj način izbegavaju odgovornost prema kupcima, kao i prema državi. "Ovde su omanule tržišna inspekcija kao i caqrina. To su prvi redovi odbrane potrošača", istakao je Ristić.

Podsetimo, modna kompanije C&A je optužena da je švercovanjem robe iz Kine oštetila budžet Srbije za šest miliona evra. Iako iz kompanije tvrde da nisu krivi, ostaje pitanje ko će snositi punu odgovornost i šta iza njih ostaje?

„Nisam iznenađen ovom vešću. Mogu da kažem da mi nije uopšte drago niti sam radostan. Potvrdilo se ono na šta smo godinama ukazivali. Više puta smo ukazivali na to da ozbiljan trgovački nadzor ne postoji. Obuća i odeća se uopšteno kontroliše samo na sirovinski sastav. Postoje na tržištu kompanije koje su se žalile na plagijate, a i same su uvozile plagijate. Očito im je smetala konkurencija. Mi smo od nekoliko kompanija zatražili da nam dostave kako izgledaju originali nekih proizvoda, ali njihov odgovor je bio da ne žele da daju, jer će plagijatori na taj način bolje usavršiti kopije. A to nije tačno“, rekao je Papović.

Povezane vesti

Dodaje da se godinama ponavlja priča da se kompanije žale jedna na drugu, a da upravo one krše zakon. Ističe da našim propisima nedostaju trgovački standardi o kvalitetu obuće i odeće.

„Na taj način su se otvorila širom vratima domaćim i stranim prevarantima“, podvukao je Papović.

Ristić objašnjava da mnogo toga u priči oko kompanije C&A u Srbiji nije jasno.

„Bio sam dugo godina novinar i navikao sam da čitam vesti  vrlo pažljivo, ali iz voe priče ne mogu da shvatim da li je švercovana roba uopšte došla do potrošača. To ne vidimo iz vesti. Znamo da je kompanija švercovala, što znači da je sa krivotvorenim papirima roba iz Kine preko kompanije C&A ulazila u Srbiju. Ali, ne znamo da li je prodavana u radnjam C&A. To ne mogu da vidim iz vesti“, kazao je Ristić.

Prema njegovim rečima, ako je roba zaista prodavana u objektima ove kompanije, tu je moglo da dođe do obmane potrošača.

Ukazuje da su tržišna inspekcija i potrošačke organizacije prva linija borbe odbrane potrošača.

„Ako nama prva linija odbrane ne funckioniše, to je jako loša stvar“, napominje on.

Papović govoreći o odlasku kompanije C&A sa našeg tržišta kaže da se radi o isprobanom receptu i da to predstavinici stranih kompanije dobro znaju.

„Svaka kompanija koja dolazi ovde prvo pogleda kakav je zakon i kakvi su pravilnici ako odluče da se povuku.

„Ovde dvadesetak dana pre nego što se sve saznalo, a znalo se mnogo ranije, menadžment je doneo odluku da ida idu u stečaj. A potrošači, kada je u pitanju stečaj, nemaju pravo na nadoknadu“, objašnjava Papović.

Zalaže se za vraćanje kolektivne tužbe, koja je iz našeg zakonodavstva ukinuta pre desetak godna. Smatra da se potrošači uvek na kraju ostave na cedilu.

„Na papiru je sve živo prolazilo, i sve živo prolazi, a potrošači ne mogu da nadoknade štetu. Došli smo do apsurdne situacije, da ako treba da tužimo za jednu ili dve majice, koje vrede četiri, pet hiljada dinara po potrošaču, nema ni pojedinačne ni kolektivne tužbe“, kazao je Papović.

Kaže da je pokrenuto preko 7.000 sudskih predmeta protiv preduzeća od strane potrošača.

Ristić se slaže sa Papovićem oko toga su potrošači nezaštićeni.

N1

Ristić: „Roba desetog kvaliteta u odnosu na onu u Evropskoj uniji“

„Za ovo vreme koje sam proveo u zaštiti potrošača mogu da kažem da kupce patika ne možemo da odbranimo. To je bukvalno situacija gde potršač ne može da se delotvorno odbrani od nepoštene poslovne prakse. To što na naše tržište dolazi od patika, to je ili roba desetog kvaliteta u odnosu na onu u Evropskoj uniji, ili  je krivotvorena, švercovana roba“, kaže on.

Ilustruje primerom da kada se potrošač žali da se posle kratkog vremena patike odlepljuju, dobija odgovor da se radi o „neadekvatnom održavanju robe“ i da zbog toga potrošač nema prava na odštetu.

„Mi gledamo nekvalitetnu robu suviše dugo, i ne znam koje je ovo po redu pojaviljivanje u medijima u kojima ukazujemo da su prava potrošača sistemski zgažena“, istakao je Ristić.

Papović je podsetio na trgovinski lanac mobilnih telefona „Hendi“ od pre dve godine, kada je nekoliko stotina zaposlenih ostalo bez posla, i kada su brojni kupci ostali bez svojih proizvoda. Takođe, uveren je i da postoji dogovor kako se prava potrošača dodatno ugrozila.

„Postoji izuzetno jak lobi trgovaca, bankara i većih proizvođača da se standardi ne ugrade, da se kolektivna tužba ne ugradi u sistem zaštite potrošača. Što se advokata tiče, njima najviše odgovaraju pojedinačni slučajevi, jer im se isplate pojedinačne tužbe građana za jedana artikal… Mi navodno imamo Zakon o zaštiti potrošača, navodno imamo Zakon o parničnom postupku,  a zapravo smo sve obesmislili, jer smo dali zakone koji ne mogu da se poštuju“, smatra Papović.

Govoreći o radnicima i o tome što su ostali bez svojih radnih mesta u kompaniji C&A, predsednica Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata Ranka Savić je kazala da će tražiti od Vlade Srbije da reaguje u slučaju pomenutih radnika.

„U petak smo poslali dopis Vladi Srbije i u tom dopisu tražili sastanak. Kada su bila dešavanja oko Fijata, upozorili smo da će to biti matrica za sva buduća dešavanja. Ja sam bila na strani radnika, ali analogije radi, kada Vlada pomaže radnicima jedne privatne kompanije, onda može da pomogne i drugima. Tim pre, što je ovo nezapamćen presedan. Dešavanja ovakve vrste dešavaju se i u zemljama EU, ali je malo verovatno da one traju šest godina. Prema tome, možemo da kažemo da su ovde institucije države Srbije zatajile i da svoj posao nisu radile tržišna ni carinska inspekcija“, poručila je Savić.

Ocenjuje da su strani investitori u državi „zaštićeni kao beli medvedi“ i da se dešava da inspekcija, uprkos prijavi, ne ide u proveru strane kompanije.

„Prema tome, ovo je jedna logična posledica jednog izuzetnog bolećivog odnosa naše države prema strancima“, zaključila je Savić.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare