Gosti N1: Srbija jedna od najzaostalijih zemalja, ne znači da tu mora da ostane

Ekonomija 24. jan 202321:43 20 komentara

Profesor na Ekonomskom fakultetu Dejan Šoškić i predsednik Nove stranke Da se struka pita Vladimir Kovačević ocenili su u emisiji "Da razumemo" da se naša zemlja nalazi u teškoj ekonomskoj situaciji, ali da postoji mogućnost da se izađe iz krize. "Kako god da pogledate, Srbija je jedna od najzaostalijih zemalja Evrope, ali to ne znači da tu mora i da ostane. Sa dobrom i pravilnom politikom i razvojem, zemlje mogu da se izvuku u jednoj generaciji. Kao Singapur, ili neke druge, iz zemlje trećeg sveta u zemlju prvog sveta. Ne kažem da je to lako ili nužno, ali je važno da se zauzme pravac za tako nešto. Ne treba nam MMF da nam kaže šta su reforme. Mi treba da znamo šta su reforme koje su potrebne našoj zemnlji", rekao je Šoškić. Kovačević smatra da kao društvo imamo strah od promena i da "ćemo onoliko biti bolji koliko smo spremni da se menjamo". "Studenti koji kod nas dolaze da se zaposle su iz godine u godinu sve lošiji", napomenuo je Kovačević.

Šoškić je na pitanje da li su državne obveznice koje su prodate na međunarodnom tržištu znak da su previše atraktivne, odgovara da to najviše zavisi od toga koliko se plaća kamatna stopa na njih.

Proičitajte još

„Što ste veću kamatnu stopu spremni da platite, to će po pravilu tražnja biti veća. Kada se pogleda naša makroekonomska lična karta, Srbija ne deluje kao zemlja koja je naročito ugrožena u finansijskom smislu i kao zemlja koja se nalazi neposredno pred nekom krizom javnog duga. Ali, to se vrlo lako menja“, rekao je Šoškić.

Podsetio je da Srbija mora stalno da servisira javni dug i da kamate koje imamo su uobičajene na tržištu, uz napomenu da će one rasti sve više, shodno stanju na tržištu.

„Zemlja se stalno zadužuje i razdužuje i zbog toga je stalno osetljiva na promene kamatnih stopa. A trenutno su u dejstvu monetarne politike koje imaju za cilj da obore inflaciju i u zoni dolara, i u zoni evra. Te monetarne politike znače rast kamatnih stopa, rast kamatnih stopa znači da ćemo mi morati da ih prihvatamo na tržištu, i da više iz budžeta izdvajamo na otplatu duga umesto na naše potrebe. Na veće plate, penzije ili ulaganja“, objašnjava Šoškić.

Kovačević je rekao da u našoj zemlji ne postoje jasni parametri kako bi se predvidela inflacija za ovu godinu.

„15 odsto je nešto na šta svi mi računamo. Sve iznad 15 odasto bi bilo neumesno i ne bi  mogli da to nadoknadimo. Mi ćemo ove godine po završnim računima svi imati povećane prihode, ali će biti interesantno kada APR objavi završne račune. Stalno to nešto pomeramo i pravimo ujdurmu, da li je to 31.3. ili je to krajem februara. Baš će biti interesantno kako će privredna društva iskazati dobit i kako će se nositi sa inflacijom“, kazao je Kovačević.

N1

Konstatuje da je kurs i dalje stabilan, a da imamo „konstantno podilaženje uvozničkom lobiju i uništavanje domaće infrastrukture“.

On kritikuje ocenu da je u proteklih nekoliko godina došlo do blagog povećanja plata i proizvodnje i ocenjuje da su to površne kritike, uz ocenu da je to „opšti utisak“.

„Morate ući po dubini da sagledate od čega se sastoji taj utisak. Neko je dobro savladao to štivo kako se pravi dobra opšta slika, ali ja kažem da je suština sasvim drugačija. Mi smo izgubili domaćeg investitotra. Izgubili smo domaću industriju, i opšti osećaj da je moguće raditi za nekog domaćeg privrednika i da od njega možemo očekivati perspektivu. Pune su nam uši stranih investitora. Ja nisam protiv tih subvencija, ali to treba doživeti samo kao šansu i kupljeno vreme dok ne nabavimo domaće“, istakao je Kovačević i dodao da strani investitori dobijaju „stotinu puta vieše od domaćih“.

Smatra da strani investitori dolaze i grade pod netransparentnim uslovima, kao i da se ne znaju posledice njihovog rada.

Šoškić podseća da su ključne stvari za uspešan privreda razvoj zemlje – jake institucije, obrazovana radna snaga i  funkcionisanje pravnog sistema.

„To su oblasti koje se kod nas sistematski zapostavljaju. Strašno je videti priloge na televiziji kako žive profesori u osnovnim i srednjim školama, kakve su plate, koliko se malo daje na školovanje i koliko je ono degradirano“, naglasio je Šoškić.

N1

Kaže da su „sve bogate zemlje su bogate na vrlo sličan način, a to je – uredan sistem i vrlo kvalitetna radna snaga“.

Smatra da se nedovoljno ulaže u ljude i to da budu adekvatno plaćeni.

„To je važno od učitelja u osnovnoj školi, profesora u srednjoj školi, kao i na višim nivoima. I to su fundamentalne stvari za zdravlje jedne nacije“, naveo je profesor Ekonomskog fakulteta.

Podseća da se do pre 30, 40 godina posao na fakultetu smatrao prestižnim poslom, dok danas teško mogu da se zadrže najbolji studenti da rade na njemu.

Kovačević je rekao da je zadatak naše ekonomije da stvorimo domaće jake privrednike, kao i da su se evropske sile „odvikle od teških industrija“.

„Bila je privilegija razgovarati o ekologiji, o tome kako je život lep, a neke teške stvari su radili Azijati. E, sada su se i oni opametili… Sasvim su novi tokovi novca. Ovo je neki novi ‘set up’. Treba da imate dosta iskustva i talenta da se njemu prilagodite“, primećuje Kovačević.

N1

Šoškić upozorava da dok god imamo stav da će nam neko nešto dobro doneti spolja, i da će nas neko izvući iz problema u kojima se mi nalazimo, a da to ne uradimo mi sami, neće se desiti veći napredak kod nas.

„Tek ukoliko shvatimo šta želimo, gde želimo da naša deca i naši unučići budu u međunarodnoj podeli rada, da li želimo da rade u rudniku ili želimo da rade za računarom i da kreiraju, tek tada ćemo moći da imamo normalnu perspektivu razvoja. Moramo da prelomimo, da li želimo da budemo stecište prljavih tehnologija koje neće proći na Zapadu, ili da nam radnici motaju kablove, ili želimo da nam društvo ide u pravcu toga da uđemo u onaj segment poslova koji je na Zapadu prisutniji, gde je potrebna visoka stručnost i gde su proizvodi vredniji i skuplji na svetskom tržištu“, podvukao je Šoškić.

Prema njegovim rečima, bogaćenje u smislu da se otvori auto-put i da se dovede strani investitor koje će plaćati domaću radnu snagu 150 ili 200 evra mesečno, nije put kojem treba da stremimo.

„Ne može se tako ad hok ići ka takvim strateškim odlukama, mora postojati svest o tome. Na jakom smo niskom nivou, u svakom smislu, institucionalnom, obrazovnom i društvenom. Kako god da pogledate, Srbija je jedna od najzaostalijih zemalja Evrope, ali to ne znači da tu mora i da ostane. Sa dobrom i pravilnom politikom i razvojem, zemlje mogu da se izvuku u jednoj generaciji. Kao Singapur, ili neke druge, iz zemlje trećeg sveta u zemlju prvog sveta. Ne kažem da je to lako ili nužno, ali je važno da se zauzme pravac za tako nešto. Ne treba nam MMF da nam kaže šta su reforme. Mi treba da znamo šta su reforme koje su potrebne našoj zemlji“, rekao je Šoškić.

Podsećajući na našu i društvenu privrednu istoriju, rekao je da do pre 200 godina na ovim prostorima nije bilo pismenog čoveka, a došli smo do perioda između dva svetska rata u kome smo proizvodili čak i avione.

Kovačević smatra da kao društvo imamo strah od promena i da „ćemo onoliko bolji koliko smo spremni se menjamo“.

„Studenti koji kod nas dolaze da se zaposle, iz godine u godinu su sve lošiji i lošiji“, napomenuo je predsednik Nove stranke Da se struka pita Vladimir Kovačević.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare