Istraživanje: Koliko je Vlada Srbije transparentna u odnosu na druge u regionu?

Ekonomija 26. mar 202121:15 > 27. mar 2021 00:51 4 komentara

Milena Lazarević iz Centra za evropske politike, govoreći o rezultatima istraživanja koje je obuhvatilo zemlje regiona, kaže da je Vlada Srbije u zaleđu (država regiona) kad je u pitanju izveštavanje o svom radu, kao i da je jedna od najnetransparentijih u regionu kad su u pitanju sednice.

Vlada Srbije je u zaleđu u regionu kad je u pitanju izveštavanje o svom radu, jedina gora je Vlada Albanije koja uopšte ne podnosi izveštaje, dok je ta praksa u Srbiji neredovna i dalje, kaže Lazarevićeva. Dakle, kaže gošća Dana uživo, izveštaji se mogu naći, ali se neredovno stavljaju na uvid javnosti.

Kroz taj regionalni projekat smo analizirali i koliko su transparentne sednice vlade, dakle one odluke koje vlade donose – da li se objavljuju dnevni red ili zapasnici sa sednica, navodi. I tu ponovo imamo situaciju da je Vlada Srbije jedna od najnetransparentnijih u regionu, kaže Lazarevićeva i dodaje: „Ne samo da se javnosti na uvid ne stavlja dnevni red i nikakvi se zapisnici sa sednica ne objavljuju, već se i dalje nastavlja s ozbiljnim problemom, na koji godinama ukazujemo, a to je da se određeni akti koje Vlada usvaja, određeni zaključci – po pravilu ne objavljuju“. To je, ističe, problem jer u jednoj modernoj demokratiji koja teži EU, ti akti bi, po pravilu, morali da budu dostupni javnosti, osim ako nisu obeleženi oznakama poverljivosti. Lazarevićeva prenosi da se zaključci, po pravilu, ne objavljuju, osim ako se u samom tekstu tog zaključka ne kaže da će se to objaviti.

„S druge strane, imamo primere drugih vlada u regionu gde se redovno objavljuju dnevni red, nešto ređe zapisnici… U BiH, Severnoj Makedoniji, Crnoj Gori“, kaže gošća N1.

Miloš Đinđić iz Centra za evropske politike, govoreći o administrativnim uslugama, kaže da je istraživanje pokazalo da građani misle da su one jednostavnije, da je lakše doći do usluga, da je potrebno manje vreme da se do njih dođe i da se lakše komunicira sa administracijom. Kaže da je povećan nivo digitalizacije, ali i da postoje problemi na drugoj strani. I dalje mnogo građana u Srbiji i u regionu i ne zna za elektronske usluge, pa njihovo korišćenje nije na zavidnom nivou, kaže Đinđić i dodaje: „Veliki deo usluga se i dalje pruža na šalterima“.

Kad je u pitanju zapošljavanje državnih službenika, Lazarevićeva kaže da je u Srbiji pojednostavljen postupak prijavljivanja na javnim konkursima, pa je samim tim dosta lakše prijaviti se na konkurs, ali da, sa druge strane, imamo situaciju da se ogroman procenat visokopozicioniranih službenika, rukovodećih, postavlja kroz „staru, dobru“ proceduru vršilaca dužnosti. U 2019. godini bilo je 94 posto postavljenja kroz proceduru vršilaca dužnosti, a gori primer od Srbije je Severna Makedonija gde se sva takva postavljenja „vrše na politički način na ove pozicije, što je još gore“, navodi gošća N1.

I državni službenici i građani, u anketi, rekli su da smatraju da se zapošljavanje u državnim institucijama ne sprovodi na osnovu zasluga, već na osnovu političkih veza. Većina državnih službenika percipira ovaj problem i velika većina građana, kaže gošća N1.

Po pitanju trošenja budžetskog novca, Lazarevićeva kaže da u većem delu regiona postoji osnovna budžetska transparentnost i objavljivanje osnovnih izveštaja o utrošku sredstava, ali i da je problem u najvećem delu regiona ti što ovi izveštaji ne sadrže obaveštenja – šta je to ostvareno tim novcem koji je potrošen.

U Crnoj Gori se ne objavljuje vrlo elementarna stvar – građanski budžet, koji ima nameru upravo da građanima pojasni na šta se troši novac poreskih obveznika, i to je zabrinjavajuće, navodi Lazarevićeva.

Najveći napredak u budžetskoj transparetnosti postigla je, kaže, Severna Makedonija, koja je pustila „u rad izuzetan internet portal koji u realnom vremenu informiše građane države o korišćenju budžeta, o rashodima i donacijama vezanim za kovid pandemiju, tu je sadržan i građanski budžet, podaci o realizaciji kapitalnih izdataka“.

Najveći pozitivan pomak u regionu uočili su, kaže Lazarevićeva, kad je u pitanju povećanje nivoa transparentnosti vrhovnih revizorskih institucija i nivo njihove komunikacije s javnošću.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare