Kad Dunav presuši: Koliko nas koštaju suša i nestručnost

Ekonomija 25. avg 202208:34 43 komentara
Reuters/ Fedja Grulovic

Širom Evrope beleže se rekordno niski vodostaji. Reke su se povukle, izranjaju stari brodovi, drevni mostovi, pa i zaboravljene poruke u koritima reka zapisane tokom sušnih vremena vekovima ranije. Ni Srbija nije izuzetak, pa tako zbog suša i značajno smanjenog nivoa reka, naša zemlja samo iz Hidroelektrane Đerdap na dnevnom niovu gubi na izvozu 3,2 miliona evra potencijalne zarade.

Hidroelektrane učestvuju sa 30 odsto u ukupnoj proizvodnji struje. HE Đerdap 1, koja je prošle godine proizvela 46 odsto ukupne proizvedene energije u HE, ovog avgusta stvara 6.000 megavat sati (MWH) dnevno što je oko 50 odsto manje od proseka za ovo doba godine. Kada se ova brojka pomnoži sa prosečnom cenom kilovat sati na tržištu u proteklih sedam dana, a to je 536,69 evra, dolazimo do 3.220.140 evra.

Umesto razmišljanja o izvozu ili efiksnijoj preraspodeli proizvedenog, Srbija je prinuđena da uvozi struju. Dnevni minus izazvan sušom je prema rečima Miodraga Vulića, direktora Sektora za dispečersko planiranje i upravljanje proizvodnjom u „Elektroprivredi Srbije“ 9.000 do 10.000 megavat časova dnevno, odnosno između 4,8 i 5,3 miliona evra po prosečnoj cenama iz tekuće nedelje.

Cena električne energije – pitanje od trilion dolara

Sume koje se izdvajaju za uvoz mogu u budućnosti lako da budu i veće. To su i realna očekivanja jer cene električne energije koje u najvećoj meri zavise od gasa svakodnevno rastu. Koliko će ići visoko je pitanje na koje teško dati precizan odgovor.

“To je najskuplje pitanje. Ne za million, već za trillion dolara. To precizno niko ne može da kaže. Imamo fjučerse gde se u ovom trenutku prodaje električna energija u budućnosti, ali to nije garancija da će tako biti za dva-tri meseca. Poslednji kvartal 2022. se prodaje za 660 evra u ovom trenutku. Razlog tome što je gas skoro ponovo poskupeo. Otišao je preko 250 evra za kilovat sat (KWH), odnosno 2500 po kubiku, a očekivano je da nastavi da raste. Da ste pre mesec kupili električnu energiju platili bi je 450 evra. Sad je ta cena 660. To je sve što mogu da kažem”, rekao je za portal N1 savetnik za energetiku Nenad Jovanović.

Kada su u pitanju procene samo za period jesen-zima, nešto precizniji u predviđanjima je bio Željko Marković, konsultant za energetiku u “Dilojtu” (Diloit) i jedan od dugogodišnjih bivših direktora „Elektroprivrede Srbije. On kaže da prema sadašnjim predviđanjima na referentnim berzama, prosečne cene električne energije po kojima će se trgovati u toku jeseni i zime će se kretati oko 790 evra po (MWH) megavat satu.

“Cena gasa je u toku poslednjih mesec dana porasla za oko 60 odsto, dok je prosečna cena na dan-unapred tržištu u poslednjih mesec dana porasla oko 20 odsto. Budućim isporukama (fjučersi) u 2023. godini se na mađarskoj berzi u ovom trenutku trguje po ceni od 680 EUR/MWh, dok se za isti period isporuke pre mesec dana trgovalo po ceni od 360 EUR/MWh, i bojim se da će se takav uzlazni trend nastaviti i u budućem period”, smatra Marković.

Navedene činjenice sasvim izvesno, zabrinjavaju građane Srbije. Ovogodišnja inflacija, iako velika, u sebi nije sadržala rast cene gasa, to će se desiti u septembru od kada će početi da za građanstvo važe nove osam odsto (sa PDV) više cene, dok se tek očekuju nove veće cene za privredu.

U Srbiji postoji “price cap” tj. maksimalna cena koji određuje nadležno regulatorno telo i on iznosi 4.000 evra. Preko te cene se ne uvozi gas, a na državi je da odluči koji deo sistema će da, primera radi, isključi. Iako deluje da je ova cena isuviše visoka za današnje uslove, to nije tako, pošto su se sa ovom cenom nedavno suočile baltičke zemlje koje su ostale bez dotoka gasa iz Rusije.

Struja nije za grejanje

“Električna energija ne bi trebala da bude energent koji se koristi za grejanje. Naime, u toku proizvodnje električne energije iz drugih goriva, veći deo energije se pretvori u toplotu, a manji deo u električnu energiju. Imajući u vidu da najmodernije termoelektrane ne mogu postići veći koeficijent korisnog dejstva od 45 odsto, a naše nešto iznad 30 odsto, jasno je da se veći deo sagorevanjem uglja pretvori u toplotu. Stoga je mnogo bolje proizvoditi toplotu direktno, a ne koristiti električnu energiju za proizvodnju toplote”, kaže za N1 Željko Marković.

I pored ovakvih najava i dešavanja sagovornici N1 nisu saglasni da li je realno očekivati uskoro novo poskupljenje cena gasa za građane. Ističu da se ne radi samo o ekonomskom već i socijalnom-političkom uticaju na cene.

Ekonomista Saša Đogović kaže za N1 da “u ovoj godini očigledno neće, ali u sledećoj možemo računati da će s kraja zime ili početka proleća doći do nove korekcije cena.”

Nenad Jovanović smatra da domaćinstva ne bi trebalo da imaju problem sa novim cenama i dodaje da su od avgusta povećane i naknade za povlašćenje proizvođače. Ta naknada se plaća proizvođačima koji proizvode struju iz obnovljivih izvora energije. Radi se o jednom od takozvanih administrativnih troškova koji plaća svaki potrošač električne energije u Srbiji i nalazi se kao jedna od stavki na računima.

“Možda će porasti i tarifa za energetsku efikasnost, ali to još nisu najavili”, ističe on.

Željko Marković kaže da ako je sudeći po cenama na berzama onda je realno očekivati rast cena tokom jeseni i zime.

“Cena gasa je u toku poslednjih mesec dana porasla za oko 60 odsto, dok je prosečna cena na dan-unapred tržištu u poslednjih mesec dana porasla oko 20 odsto. Jasno je da je za takve cene potrebna izuzetna količina novca, pa se stoga mogu očekivati dalja poskupljenja u maloprodaji. Da bi ta poskupljenja bila što manja, potrebno je što pre uvesti ozbiljne i sveobuhvatne mere štednje, kako bi se smanjila mogućnost primene redukcija električne energije u zimskom periodu”, rekao je on.

I pored ne baš sjajne perspektive, ipak se očekuje da naš sistem izdrži sledeću zimu, ali da su restrikcije struje moguće, što pre svega zavisi od dostupnosti energenata i platežne moći države. Cena električne energije na tržištu u prvom redu zavisi od cene gasa, budući da se skoro petina električne energije u Evropi proizvodi iz gasnih termoelektrana i da bez njih nije moguće zadovoljiti potrošnju.

Poskupljenje struje za privredu – mala tempirana bomba

Ono što može biti još jedna tempirana bomba za našu ekonomiju jeste poskupljenje struje za privredu. Nova cena nije određena, a trenutna je 75 evra po megavatu, dok je cena kod rezervnog snabdevača je 97.5 evra.

“Možemo da očekujemo minimum 100 evra za privredu. Pitanje je koliko ćemo privredu opteretiti. Već imamo rast inflacije koji nije podstaknut sektorom elektroenergetike. Ako će se privreda snabdevati po ceni od 75 evra po megavat času, a na tržištu je 550, razliku ćemo snositi mi, poreski obveznici”, kaže Jovanović

Druga opcija je da se cene za privredu povećaju drastičnije, što će voditi povećanju cene gotovih proizvoda, a to bi bio novi udar na standrad građana. U ovakvom scenariju izvesno da će mnogi poslovi prestati da postoje.

Jedna lepa vest

U moru sumornih očekivanja i najava, ovih dana smo čuli i jednu lepu vest kada je u pitanju električna energija. To je sporazum sa Azerbejdžanom prema kome, kako je najavljeno, Srbija će dobijati određenu količinu struje po cenama nižim od tržišnih.

Dogovor o struji je odobren kroz međudržavni sporazum. Dve zemlje potpisale su 1. juna ove godine Sporazum o saradnji u oblasti energetike. Iako se ne znaju detalji poput cene i količine, sagovornici N1 kažu da je to svakako dobra vest jer će cene sigurno biti povoljnije od berzanskih.

Ipak je moglo bolje

Objektivno teška situacija mogla je biti daleko lakša da nije došlo do havarije na ugljenokopima TENT-a decembra prošle godine kada je stala proizvodnja uglja u Kolubari. Samo do sredine avgusta Srbija je za uvoz struje i gasa prema rečima ministrake za rudarstvo i energetiku Zorane Mihajlović potrošila 1,5 miljardi evra, a cenu je platila i hidro akumulacija čiji su efekti bili poput ovogodišnjih suša.

Hidroelektrane su zbog havarije u TENT-u od decembra bile u punom pogonu i proizvele su 40 odsto više struje nego godinu dana pre toga.

“One su morale da uskoče kako bi se održao sistem. Došlo je do naglog pražnjenja hidrorezervi i mi smo se našli na petogodišnjem minimum, a možda i više, ali podaci s kojima raspolažem su od 2016. godine”, navodi Jovanović.

Srećna okolnost u tom trenutku jeste činjenica da smo u 2021. godinu ušli sa visokim stepenom akumulacije koji je bio na petogodišnjem maksimumu.

Podsetimo za katastrofu u TENT-u zaslužan je ljudski faktor. Nestručnost, javašluk, partijsko zapošljavanje, centralizovano donošenje odluka, neblagovremene investicije, neodržavanja proizvodnih pogona, nepostojanje kontrole i odgovornosti bili su kombinacija uzroka za pad sistema koji će građani Srbije plaćati još neko vreme.

Đogović naglašava da je zbog toga snabdevanje električnom energijom, parom i gasom opalo za 14,6 odsto u periodu jun 2021-jun 2022, dok je eksploatacija uglja manja za 9,5 odsto.

“Svojom krivicom smo se doveli u situaciju da moramo da uvozimo struju pod nepovoljnim okolnostima. Nažalost, niko nije preuzeo odgovornost za totalni krah elektroprivrede. Mi smo sigurno u narednih godinu i po do dve dana u deficitu kada je reč o niovu električne energije potrebne za podmirenje domaćeg tržišta”, navodi.

On smatra da se malo priča o havariji, a više o objektivnim okolnostima.

“Niko da kaže ko je krivac za to. Kako smo došli u takvu situaciju. Mogli smo čak i da budemo izvoznici struje. Da zarađujemo veliki novac. Kao što NIS zarađuje na visokoj ceni“, zaključuje Đogović.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare