Kako najbogatiji izbegavaju plaćanje poreza

Tanjug via AP Photo/Pablo Martinez Monsivais

Neki od najbogatijih ljudi na svetu su u poslednjih par godina uspeli da uvećaju svoje bogatstvo i do nekoliko desetina puta. Iza takvog poslovnog uspeha nesumnjivo stoje težak rad i serija dobro povučenih poslovnih poteza, ali se čini da mnogi od njih zaboravljaju da uz uspešno poslovanje dolaze i obaveze. Obaveze prema društvu u kom je novac zarađen. Ta obaveza se u ovom slučaju zove porez.

Po istraživanju koje je sprovela ProPublica, doskorašnji najbogatiji čovek na svetu je Džef Bezos nije plaćao porez najmanje dve godine između 2006. i 2018. godine, iako se njegovo lično bogatstvo u tom periodu uvećalo nekoliko desetina puta.  Ovo istraživanje nije zaobišlo ni njegovog „prvog komšiju“ i rivala sa liste najbogatijih Ilona Maska za koga je utvrđeno da nije platio porez u 2018. godini.

Prema poverljivom izveštaju koji je ProPublica dobila od IRS-a (poreska uprava u SAD) utvrđeno je da su milijarderi u mogućnosti da izbegnu plaćanje poreza „legalno zaobilazeći zakon“ i da rešavanje tog problema predstavlja veliki izazov novoizabranoj američkoj administraciji.

Princip po kom najbogatiji ne plaćaju porez je vrlo jednostavan. Godišnja zarada ovih ljudi predstavlja zanemarljiv deo njihovog bogatstva, dok se najveći deo bogatstva prikazuje kroz akcije koje poseduju.

Povezane vesti:

Na primer, Džef Bezos poseduje 10,3 odsto akcija Amazona koje su procenjene na oko 170 milijardi dolara (vrednost akcija kompanije u poslednje vreme veoma oscilira), dok on sam vredi 193,4 milijarde dolara. Većina njegovog bogatstva vezana je za poslovni uspeh ove kompanije, što znači da „samo“ nešto više do 19 milijardi dolara nije vezano za Amazon.

Bezos i drugi milijarderi izbegavaju plaćanje poreza tako što svoje bogatsvo zadržavaju u akcijama, koje ne podlažu oporezivanju do momenta njihove prodaje.

Posledica ovoga je da je Bezos, iako je u periodu od 2006. do 2018. godine zaradio neverovatnih 127 milijardi dolara, prijavio prihod od samo 6,5 milijardi za tih dvanaest godina, na šta je plaćen porez od oko 1,4 milijarde dolara, navodi izveštaj ProPublica.

Prema ovome Bezos je platio „veoma visok“ porez od oko 21 odsto, ali se on nikako ne odnosi na njegovo bogatstvo izraženo kroz akcije.

Ako se uzme u razmatranje ovih 127 milijardi uvećanja ličnog bogatstva kroz akcije i plaćeni porez od 1,4 milijarde za isti vremenski period dolazi se do računice da je Bezos platio tek nešto iznad jedan odsto poreza na svoje bogatstvo za dvanaest godina.

Najbitnije od svega je istaći da postoji niz načina (finansijskih manipulacija) da akcionari ogromnih kompanija pretvore svoje akcije u raspoloživi novac bez potrebe da prodaju svoje akcije.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare