Pregled Forbes Srbija
Ko je uklonio betonske kocke sa Železničke u Novom Sadu, ko su glavni izvođači na strateškim projektima

Pregled pet najvažnijih tekstova Forbes Srbija ove nedelje:
Inženjer Startinga Veljko Tanasković i predstavnik kineske kompanije CCCC Milorad Matić saslušani su 23. aprila u okviru dopune istrage o rušenju nadstrešnice na stanici u Novom Sadu.
Tom prilikom izneli su više detalja o betonskim kockama koje su držale reklamu na krovu zgrade, a oko kojih se dugo u javnosti diskutovalo da li je njihovo uklanjanje uticalo na pad nadstrešnice.
Tanasković je naveo da su ih s krova uklonili radnici koji su radili na testerastom krovu. A na krovu su radile firma Starting i njen podizvođač Hidrotehna.
Tanasković nije precizirao tačno čiji radnici su uklonili kocke, ali je pojasnio da je postavljanje hidroizolacije radila Hidrotehna dok je Starting radio pripremu za izvođenje tih radova.
Matić je svedočio da su kocke uklonjene tokom priprema za radove na krovu.
To se vidi iz njihovih iskaza u koje je Forbes Srbija imao uvid.
Podaci iz srpskog registra privrednih društava ne bi možda bili iznenađujući za Okinavu, Sardiniju ili grčko ostrvo Ikariju. Oni sa Kikojom u Kostariki i Loma Lindom u Kaliforniji čine pet zona u kojima žive najdugovečniji ljudi na svetu.
Srbija, nažalost, nije država čiji građani prkose uobičajenim rasponima ljudskog veka. Kod nas je sva prilika da ćemo u proseku živeti nepunih 75 godina. Među vlasnicima firmi, međutim, kada se doslovno čitaju podaci iz registra, ova statistika kao da ne važi.
Među hiljadama osnivača i članova kompanija krije se i 86 koji su, po podacima APR, „prebacili stotku“. I još je 495 vlasnika i suvlasnika koji imaju više od 90 godina života.
Forbes Srbija je zanimalo ko je najstariji privrednik u Srbiji. Prema podacima APR u čak 283 preduzeća neko od članova društva je ili zaokružio devetu deceniju ili je premašilo.
Nažalost, nije nemoguće da za mnoge od ovih ljudi godine teku još samo u APR evidenciji. Procedure odjave koje zavise pre svega od naslednika i institucija, sasvim moguće, omogućavaju da se vlasnici i suvlasnici ne odjave ni nekoliko godina nakon smrti.
Poresko izbegavanje i zloupotrebe tokom ove godine pokušaće da spreči ukupno 684 inspektora. Ovo se vidi iz Godišnjeg plana poreske kontrole za 2025. godinu koji je objavila Poreska uprava.
Veći deo, njih 390, baviće se kancelarijskim kontrolama. Ostali će rizične obveznike obilaziti.
Ovaj plan prilično je sličan planu kontrola za prošlu godinu. Lane se očekivalo da će u borbi sa poreskom evazijom biti 688 inspektora. Na terenu je trebalo da ih bude 303, a u kancelariji 385.
S druge strane, poslednje dve godine skoro da nije bilo perioda u kome nije bio aktivan neki konkurs Poreske uprave. Objavljeni spiskovi kandidata koji konkurišu su pokazali da je zainteresovanih bilo. Na terenu, međutim, brojno stanje se nije promenilo.
Kako vidimo iz Izveštaja za prošlu godinu, inspektora i dalje nema ni približno zacrtanom broju. Negde su na polovini kapaciteta.
Vlada je u ovogodišnjoj revidiranoj Fiskalnoj strategiji prvi put obelodanila listu 56 kapitalnih projekata koje namerava da finansira u naredne tri godine.
Više od jedne trećine tih projekata odnosi se, prema analizi liste, na finansiranje izgradnje najvažnijih putnih i železničkih pravaca u zemlji. Spisak uključuje i radove na EXPO 2027, Nacionalnom stadionu i pratećoj odnosno linijskoj infrastrustrukturi za potrebe tog projekta.
Analizirali smo koje kompanije su glavni izvođači na tim projektima i kolika je njihova vrednost?
Ubedljivi pobednik su kineske kompanije. Od oko 25 projekata izgradnje ili rekonstrukcije auto-puteva, brzih saobraćajnica ili pruga, kineski građevinski giganti, odnosno njihovi ogranci registrovani u Srbiji grade čak 17.
Najvažnija od njih je kompanija Power China. Ova firma u potpunom vlasništvu kineske države, u Srbiji trenutno gradi za vlast najvažniji građevinski, ekonomski i politički projekat u poslednjoj deceniji.
Reč je, naravno, o specijalizovanoj izložbi EXPO 2027, odnosno objektima za potrebe te manifestacije, uključujući i Nacionalni stadion.
Iako je najkasnije do sredine juna trebalo da saznamo da li je zgrada železničke stanice u Novom Sadu stabilna nakon pada nadstrešnice, to se po svemu sudeći neće dogoditi.
Kako saznajemo, stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka kojem je poveren posao provere stabilnosti zgrade, nisu još dobili dozvolu da uđu u zgradu i obave posao.
Ovu informaciju obelodanio je veštak Andrija Rašeta sa FTN-a, u novom ispitivanju pred višim javnim tužiocem u Novom Sadu i braniocima 13 optuženih.
Novo ispitivanje naložio je Viši sud naredbom da se dopuni istraga odnosno optužnica podignuta 30. decembra prošle godine.
Prema dokumentu sa saslušanja u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi da se da je jedan od branilaca pitao veštake da li je neko od njih, nakon izrade veštačenja, ušao u poslovni odnos sa Infrastrukturom železnice Srbije.
Profesor i veštak Andrija Rašeta odgovorio je da je fakultet sklopio ugovor o proceni stanja stanične zgrade u Novom Sadu, a ne oni kao fizička lica.
„Dakle, niko od stručnih lica koja su učestvovala u izradi nalaza i mišljenja se u međuvremenu nije zaposlio u IŽS niti je ušao u poslovni odnos lično sa Infrastrukturom železnice Srbije“, rekao je Rašeta.
Podsetimo, Infrastruktura železnice Srbije je 17. januara 2025. zaključila ugovor sa Fakultetom tehničkih nauka i Institutom za ispitivanje materijala (IMS), radi izrade Elaborata o oceni stanja konstrukcije objekta stanične zgrade Novi Sad.
Posao je dodeljen direktno odnosno u pregovaračkom postupku bez objavljivanja javnog poziva.
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare