Oglas

Koliko minuta rada treba za jednu kuglu sladoleda u Evropi: Grcima je najteže

Zemunska poslasticarnica i sladoledarnica
N1/Marina Pupavac

Koliko je kugla sladoleda zaista skupa ne zavisi samo od njene cene, već i od toga koliko prosečan građanin mora da radi da bi mogao da je priušti.

Oglas

U poređenju deset evropskih zemalja koje je napravio Euronews, pokazalo se da stanovnici Grčke za jednu kuglu sladoleda moraju da rade gotovo tri puta duže nego građani Nemačke, piše N1 Zagreb.

Prema podacima koje su prikupili novinari i najnovijim istraživanjima tržišta, cena kugle sladoleda kreće se od oko 1,15 do 4,10 evra. Najviša prosečna cena zabeležena je u Ujedinjenom Kraljevstvu, a najniža u Turskoj. Cene značajno zavise od lokacije, veličine porcije, ukusa i vrste poslastičarnice.

Na turističkim destinacijama razlike su još izraženije.

U Grčkoj kugla sladoleda na popularnim ostrvima može da košta između četiri i šest evra, dok je u turskim turističkim centrima cena porasla na 1,85 do 2,20 evra, što je znatno više nego u običnim poslastičarnicama u Istanbulu.

Koliko minuta rada je potrebno za jednu kuglu sladoleda?

Kako bi procenio stvarnu dostupnost sladoleda, novinari su uporedili cene sa prosečnim neto primanjima i radnim vremenom.

Prema toj analizi, za jednu kuglu sladoleda u Nemačkoj potrebno je raditi oko 7,4 minuta. Slede Ujedinjeno Kraljevstvo sa 9,3 minuta, Belgija sa 11,4 minuta, Italija sa 13,2 minuta i Francuska sa 14,5 minuta.

U Turskoj, Poljskoj i Španiji potrebno je oko 15 minuta rada, u Portugalu 16,6 minuta, dok je Grčka na vrhu liste sa 20,9 minuta. To znači da prosečan radnik u Grčkoj za jednu kuglu sladoleda mora da radi gotovo tri puta duže nego radnik u Nemačkoj.

Cene sladoleda usporile rast

Poslednjih godina sladoled je u mnogim zemljama značajno poskupeo, prvenstveno zbog većih troškova energije.

Predstavnici grčke industrije navode da su cene od 2020. godine porasle oko 20 odsto, ali ističu da se troškovi proizvodnje tokom 2026. godine više nisu značajno povećavali.

Na konačnu cenu utiču i cene sastojaka, na primer, kvalitetni pistaći mogu da koštaju između 40 i 80 evra po kilogramu, kao i zakup poslovnog prostora.

Najnoviji podaci Eurostata pokazuju da su pritisci na rast cena počeli da slabe. U junu 2026. godine cene sladoleda, ledenih deserata i sorbeta u Evropskoj uniji bile su u proseku 0,4 odsto niže nego godinu ranije.

Najveći pad zabeležen je u Portugalu, dok su najveći rast cena imale Litvanija i Rumunija.

Ipak, niža godišnja stopa inflacije ne znači da se sladoled vratio na cene iz perioda pre 2020. godine, već samo da je nešto jeftiniji nego godinu dana ranije.

Teme

Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?

Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare

Pratite nas na društvenim mrežama