Oglas

Svetski dan štednje

Konferencija: U bankama blizu sto milijardi dinarske i više od 15 milijardi devizne štednje

author
D. K.
31. okt. 2025. 19:11
finansije novac pare štednja kasica prasica
Shutterstock/rangizzz

Dinarska štednja je za proteklih 13 godina povećana više od 11 puta i prema rečima generalnog sekretara Udruženja banaka Srbije Marine Papadakis, bliži se iznosu od 100 milijardi dinara. U istom periodu devizna štednja je udvostručena i polovinom godine iznosila je 15,7 milijardi evra, rečeno je na konferenciji „Štednja u bankama i alternative: motivi i navike građana“ organizovanoj povodom 31. oktobra, Svetskog dana štednje.

Oglas

Udeo dinarske u ukupnoj štednji u junu 2012. iznosio je, prema rečima Marine Papadakis, svega 1,9 odsto, a u junu ove godine nešto manje od 10 procenata.

Vršilac dužnosti direktora Agencije za osiguranje depozita Ljubica Pantelić je podsetila da je štednja u bankama osigurana do 50.000 evra po pojedinačnom ulogu.

Štednja u bankama zaštićena je sistemom osiguranja de do 50.000 evra, što predstavlja važan stub sigurnosti za korisnike bankarskih usluga. Istovremeno, i ulaganja malih investitora koji trguju finansijskim instrumentima takođe su osigurana za slučaj da njihov posrednik na tržištu kapitala zapadne u ozbiljne probleme. Važno je da građani znaju na koje načine mogu da očuvaju i uvećaju vrednost svoje ušteđevine, kao i da budu što bolje informisani o sigurnosti i isplativosti svake dostupne opcije“, navela je Pantelić na konferenciji u organizaciji Agencije za osiguranje depozita, Udruženja banaka Srbije i Privredne komore Srbije.

Ona je podsetila da trošak osiguranja depozita snose banke na osnovu svoje zakonske obaveze. Ukoliko dođe do osiguranog slučaja - korist od toga imaju klijenti banke.

Katarina Ocokoljić, sekretar Udruženja finansijskih institucija Privredne komore Srbije ukazala je da rast svake ekonomije počiva na investicijama, a za njih su, kaže - ključni izvori finansiranja.

“Zato je važno da stanovništvo i privredu edukujemo o značaju štednje, kao najvažnijeg izvora finansiranja, ali i na alternativne izvore koji im stoje na raspolaganju. Time i građani i privredni subjekti dobijaju priliku da svoje finansije vode u skladu sa sopstvenim potrebama“, istakla je Ocokoljić.

Teme

Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?

Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare

Pratite nas na društvenim mrežama