Lažni lekari, psiholozi, investitori – nema toga u šta javnost neće poverovati

Ekonomija 03. feb 202308:01 45 komentara
Shutterstock

Posle otkrivanja slučaja "svetski poznate sportske psihološkinje" iz Srbije, koja to u stvari nije, iako je u to uspešno ubedila javnost gostujući i po televizijama sa nacionalnom frekvencijom, postavlja se pitanje - koliko je teško stvoriti lažni identitet u javnosti. Sudeći prema odgovorima sagovornica portala N1 - psihološkinje Ane Mirković i Maje Matić, predsednice Udruženja sertifikovanih istražitelja prevara Srbije (ACFE Srbija) - nema toga u šta javnost ne može da poveruje. A, kada se lažni identitet stvara u svrhu zloupotreba, žrtve možemo da budemo svi, uključujući i - decu.

„Kako živimo u trenutku u kom do nas, za svega nekoliko sati provedenih na internetu i društvenim mrežama, dođe nekoliko desetina hiljada poruka, skloni smo da im pristupamo površno, da se u napisano ne uživljavamo, da svemu što nam je ‘wow’ pristupamo kao apsolutnoj istini, a da ništa ne proveravamo. U takvom poretku stvari, svakodnevno smo obmanuti mnogo puta, a čak i poruke kojih se na kraju dana ne možemo prisetiti (a najveći deo informacija odlazi u zaborav), boje našu percepciju, naše ponašanje i naše emocije“, kaže za portal N1 psihološkinja Ana Mirković.

Pročitajte još:

Imajući sve ovo u vidu jasno je da je, kaže Ana – lako napraviti lažni identitet.

„I nema toga u šta javnost ne može poverovati. Svi znamo neku osobu koja ima dva identiteta, onaj koji mi znamo (van društvenih mreža) i potpuno drugačiji – na društvenim mrežama“, ističe Ana Mirković.

Maja Matic, predsednica ACFE Srbija, kaže za portal N1 da svakodnevno čujemo da su ljudi otišli kod lekara koji nisu pravi lekari, u bolnice koje nisu prave bolnice, da potrebni ili nepotrebni medicinski zahvat nije uradio specijalista odgovarajuće struke, kao i da se na preporuku rijaliti zvezde piju lekovi za dijabetes kao sredstvo za smanjenje težine.

„I to sve u želji da ulepšamo sliku o sebi, svom znanju, iskustvu, i naravno ostvarimo profit“, kaže Matić.

Danas su, dodaje, lako dostupna i podrobno objašnjena uputstva o tome kako da osnujete fiktivnu kompaniju, da izgradite bolju kreditnu sposobnost i kreditnu istoriju, da uspešno utajite porez i operete novac, a da ne dođete pod lupu inspekcije i tužilaštva.

Kako se krade identitet

„Krađa identiteta ili prevare sa identitetom su nezakonite radnje u kojima se na nezakonit način pribave poverlјivi lični podaci od korisnika interneta, sa ličnih računara ili iz javnih i privatnih baza podataka i upotrebe za neku vrstu prevare ili obmane, u cilјu sticanja nezakonite finansijske koristi“, pojašnjava ona.

Mogućnosti (zlo)upotrebe ovakvih informacija su – beskonačne.

„Ove informacije se koriste, odnosno zloupotreblјavaju da bi se otvorio bankovni ili kreditni račun, uzeo kredit, ili da bi se prijavili za neku vrstu usluge ili prava bez znanja žrtve, neovlašćeno podigao novac ili nezakonito prebacio na drugi račun, otvorio račun u banci, apliciralo za kredit ili platnu karticu, otvorila firma ili izvršilo krivično delo ucene, krađe, prevare, pronevere, iznude i dr“, nabraja Maja Matić.

Počinioci prevara, dodaje, dolaze do poverljivih podataka o žrtvi na različite načine: kupovinom ukradenih podataka o ličnosti od hakera u cilju izvršenja prevare, špijuniranjem žrtve, prisluškivanjem razgovora u kojem se pominju podaci o platnoj kartici, slanjem elektronske pošte u kojoj se nude pogodnosti ali prethodno zahtevaju lični podaci osobe, lažnim predstavljanjem institucije od poverenja (banke, trgovca, državne institucije) preko kanala elektronske komunikacije, koji navode žrtvu da otkrije lične podatke.

„Objekat napada su baze podataka banaka i drugih finansijskih institucija, osiguravajućih društava, poreskih organa, zdravstvenih ustanova kao i penzionog i socijalnog osiguranja“, navodi Matić.

Ko su žrtve, a ko počinioci

Žrtve, kaže, možemo biti svi mi građani, nezavisno od uzrasta, pola, obrazovanja, kao i privredni subjekti, sa tom razlikom što su podložnija za prevaru mala i srednja preduzeća u odnosu na velike privredne subjekte, koji imaju bolje sisteme za zaštitu od prevara.

„Ko je uobičajeno počinilac ovih prevara? Prema statistici profil počinioca prevare sa identitetom su često osuđena lica koja žele da sakriju identitet odnosno da sakriju novu kriminalnu aktivnost, učenici i studenti koji traže lakši put do zarade, hakeri kojima to često predstavlja vrstu profesionalnog izazova ali i prilika za odličnu zaradu, migranti kojima je neophodan drugi identitet“, pojašnjava ona.

Lažni identitet u finansijskim prevarama

Velika je razlika u učestalosti lažnih identiteta u slučajevima finansijskih prevara u Srbiji i u nekim drugim zemalјama, kaže Maja Matić.

Ali, ono što je isto je – trend rasta u svim zemljama, velikim delom zbog sve većeg napretka u tehnologiji.

„Krađa identiteta i prevare sa identitetom u SAD predstavljaju više od decenije jednu od najrasprostranjenijih prevara od koje snose štetu milioni građana. U Americi je za prošlu godinu Federalnoj trgovinskoj komisiji prijavljeno 2,4 miliona slučajeva prevara, od kojih 25 odsto čine krađe identiteta. U 2022. godini najveći je broj slučajeva prevara sa kreditnim karticama, dok je u 2021. godini najčešća prevara krađe identiteta bila prevara sa državnim dokumentima ili beneficijama koje daje država. Žrtve su prema statistici stare između 30-39 godina“, navodi naša sagovornica.

Svake godine se, dodaje Matić, uvećava broj žrtava krađe identiteta. A, prema procenama, svaki treći Amerikanac je bio žrtva pokušaja krađe identiteta u nekom trenutku svog života.

„Podaci pokazuju da iza ovakvih krivičnih dela uglavnom stoje muškarci. Odrasli nisu jedini koji postaju žrtve krađe identiteta – žrtve mogu postati i deca mlađa od 18 godina.

Šta je sintetička krađa identiteta

Predsednica ACFE ističe da je sintetička krađa identiteta najbrže rastući oblik krađe identiteta u SAD.

„To je vrsta prevare u kojoj počinilac prevare kombinuje stvarne i lažne informacije kako bi stvorio novi identitet. Prave informacije koje se koriste u ovoj prevari se obično kradu od pojedinaca koji ništa ne sumnjaju. Ove informacije se koriste za otvaranje lažnih naloga i lažne kupovine. Omogućava počiniocu prevare da ukrade novac od kreditora, uklјučujući kompanije za kreditne kartice koje odobravaju kredit na osnovu lažnog identiteta“, objašnjava Maja Matić.

Ovo je, dodaje, jedna od najtežih vrsta prevara za otkrivanje.

„Banke mogu postati žrtve sintetičke krađe identiteta jer je većina informacija koje im počinioci pružaju istinita, počinilac prevare je nestao sa odobrenim novcem, a banka ne može da naplati novac od lažnog identiteta koji je otvorio račun“, kaže ona.

Lagali da hrane decu

Maja Matić navodi i lanjski primer iz SAD gde je Ministarstvo pravde (DOJ) uhapsilo 49 lјudi povezanih sa neprofitnom organizacijom „Feeding Our Future“, sa sedištem u Minesoti pod optužbom za prevaru, pranje novca i plaćanje i primanje mita u šemi za prevaru federalnog Programa ishrane dece od 250 miliona dolara.

„Program je osmišlјen da obezbedi obroke deci sa niskim primanjima tokom pandemije kovida-19. Prema tužiocima, optuženi su uspostavili mrežu lažnih kompanija povezanih sa ‘Feeding Our Future’, regrutovali pojedince i entitete da otvore programe ishrane širom Minesote i dostavlјali lažne fakture za serviranu hranu i spiskove hilјada lažnih imena dece koja su navodno hranjena. Počinioci prevare su optuženi da su koristili svoju nezakonito stečenu dobit za kupovinu nekretnina u Minesoti i Turskoj, luksuznih vozila, nakita i putovanja“, priča Matić.

Srbija ne poznaje krađu identiteta kao posebno delo

Statistika o krađi identiteta u Evropi takođe govori da to predstavlja značajni problem.

„Prema podacima Finanso, 56 odsto Evroplјana je pretrpelo najmanje jednu prevaru u poslednje dve godine. Jedna trećina prevara bile su žrtve krađe identiteta, što je čini drugom najčešćom vrstom prevare u Evropi“, kaže Matić.

U Srbiji je, ukazuje ona, ubrzan razvoj i korišćenje informacionih i komunikacionih tehnologija doveo do značajnog porasta broja zloupotreba poverlјivosti informacija, krađe intelektualnih dobara.

„Sudeći po broju slučajeva prijavlјenih policiji prošle godine – bezbednost računskih podataka ne predstavlјa veliki broj, ali se ova radnja izvršenja krije i u ostalim krivičnim delima poput prevare, jer zakon ne poznaje radnju krađe identiteta kao posebno delo“, ističe Maja Matić.

U Srbiji – lažni zaposleni

Prevare sa platnim spiskom, koja predstavlja krađu gotovine iz preduzeća putem sistema za obradu platnog spiska, a koja se najčešće vrši tako što se u evidenciji platnog spiska ubaci lažni zaposleni ili produži isplata licu koje je otišlo iz kompanije, prema rečima naše sagovornice – česta je u Srbiji.

„Posebno u javnom sektoru Srbije, dok u SAD predstavlja manji deo prevara u okviru pronevere imovine, koja uključuje krađu od strane zaposlenog ili zloupotrebu sredstava i resursa poslodavca“, navodi Matić.

Internet i identiteti

Psihološkinja Ana Mirković ističe da dostupnost interneta, društvene mreže i onlajn život i olakšavaju stvaranje „paralelne stvarnosti“ po pitanju nečijeg identiteta, ali istovremeno i omogućavaju lakšu proveru podataka.

„Svako može da se predstavi onakvim kakav želi da bude, sve svoje osobine i vrline može da predimenzionira, izmašta“, navodi Mirković.

S druge strane, dodaje, zaista je jako lako proveriti sve informacije koje do nas stižu.

Pročitajte i:

„Nekoliko klikova na relevantne izvore podataka, zajedničke konekcije koje možemo pitati, direktna komunikacija sa skoro svakom osobom na svetu – sve informacije je lako proveriti. Da li sve to koristimo – ne, a odgovor na pitanje zašto je dat u prethodnim redovima – ljudi su umorni od informacija, svega im je previše, ne uživljavaju se, sve je senzacija na par sekundi, a skloni su tome da poveruju u ono što je blisko njihovim uverenjima, stavovima i razmišljanjima, bez potrebe da tragaju za istinom“, pojašnjava Ana Mirković.

Na pitanje koliko dugo takav lažni identitet neke osobe može da traje, Ana odgovara: „Sve dok neko ne pokaže dublje interesovanje i ne krene da istražuje, kao što je sada uradio novinar Fake News Tragača (u slučaju „sportske psihološkinje„). Iskreno, ne mogu da zamislim situaciju u kojoj je takvu analizu uradio neko ko se time ne bavi profesionalno“.

Maja Matić podseća da je digitalizacija prouzrokovala preselјenje većine ekonomskih i društvenih interakcija na mreži, a da je pandemija kovida-19 dodatno ubrzala taj proces. A sa mnogostrukim mogućnostima digitalizacije dolazi i – umnožavanje rizika od prevara u ovoj oblasti.

Sa druge strane, kaže, automatizovan je proces prevencije i zaštite od prevara u finansijskim uslugama. Tako kompanije mogu da unaprede svoje napore u borbi protiv prevara, poboljšaju operativnu efikasnost, povećaju sigurnost zaposlenih i što je najvažnije – bolje zaštite klijente i poslovanje.

„Izveštaj o korišćenju tehnologije za borbu protiv prevara ACFE organizacije za 2022. pruža uvid u to da je 43 odsto organizacija povećalo upotrebu analitike podataka kao odgovor na pandemiju kovida- 19, da 60 odsto organizacija očekuje povećanje budžeta za tehnologiju za borbu protiv prevara u naredne dve godine kao i da 99 odsto organizacija navodi da su povećani obim pregledanih transakcija i pobolјšana blagovremenost otkrivanja anomalija korisni rezultati njihovih analitičkih programa protiv prevara“, kaže Matić.

Očekuje se, dodaje, da će se upotreba veštačke inteligencije i mašinskog učenja u programima za borbu protiv prevara više nego udvostručiti u naredne dve godine.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare