Ministar finansija Siniša Mali kazao je da će jedna od glavnih tema u razgovorima sa francuskim predsednikom Emanuelom Makronom, koji danas dolazi u posetu Srbiji, biti ekonomska saradnja.
"Veliki broj francuskih kompanija radi u Srbiji, aktivni su u izgradnji metroa, upravljanju aerodromom, sanaciji deponije u Vinči i izgradnji fabrike za proizvodnju energije iz otpada i tako dalje. Veliko je prisustvo francuskih kompanija koje su među najboljima u svetu u svojim oblastima, a danas ćemo imati i veliki broj potpisanih ugovora, izjavio je Mali gostujući na RTS, saopšteno je iz njegovog kabineta.
On je istakao da je spoljnotrgovinska razmena Srbije i Francuske u poslednjih 12 godina trostruko povećana, sa nekadašnjih 795 miliona evra na današnjih preko dve milijarde evra.
"Govorimo o zemlji koja je jedna od najjačih ekonomija u Evropi i svaki ovakav podatak pokazuje koliko se naša ekonomska politika menja", poručio je ministar finansija.
On je dodao da je sve u Srbiji usmereno ka ekonomskom rastu, ka tome da Srbija postane što atraktivnija zemlja za ulaganje, ka nastavku reformi, otvaranju novih radnih mesta, povećanju plata, penzija, investicija.
Mali se osvrnuo i na juče okončane pregovore Vlade Srbije, sindikata i poslodavaca o novom iznosu minimalne zarade za 2025. godinu rečima da je prvi put, nakon šest godina, postignut konsenzus.
"Ti pregovori nikada nisu laki, ali mi smo pokazali da i u uslovima globalne ekonomske krize, kroz pravi dijalog, možemo da pokažemo da smo jedinstveni", ocenio je Mali.
On je istakao da je ove godine minimalna zarada u Srbiji povećana 17,8 odsto, te da će se sledeće godine nastaviti dvocifreni rast, sa najavljenim uvećanjem minimalne zarade od 13,7 odsto, na 308 dinara po radnom satu, čime će ona dostići 53.592 dinara ili 457 evra.
Ministar je podsetio da je 2010. godine u Srbiji minimalna zarada iznosila 15.700dinara.
"Ogroman porast minimalne zarade utiče i na porast prosečne zarade u Srbiji, koja sada iznosi 885 evra i u dinamici smo da do kraja 2027. dođemo do 650 evra minimalne zarade i do prosečne zarade od 1.400 evra, što smo obećali kroz program 'Srbija 2027'", rekao je Mali.
Uz poruku da je tokom pregovora bilo važno naći balans kako da se ne opterete poslodavci, kako bi se izbegla otpuštanja, Mali je dodao i da će povećanjem minimalne zarade, koja je sada prvi put izjednačena sa iznosom minimalne potrošačke korpe iz maja, uslediti i pad cena osnovnih životnih namirnica, te najavio da će doći do snižavanja cena 81 proizvoda.
Takođe, istakao je i da će doći do povećanja neoporezivog dela zarade sa 25.000 na 28.423 dinara.
"Teret povećanja minimalne zarade država time preuzima na sebe", poručio je ministar finansija.
On je istakao da Srbija pokazuje koliko se promenila, da danas minimalnu zaradu prima 114.000 zaposlenih, što je oko pet odsto, ali je taj broj u padu.
"Izuzetno smo stabilni, na računu imamo oko 700 milijardi dinara, javni dug je ispod 50 odsto, dok je prosek evrozone 89 odsto, plate i penzije rastu, svaku obavezu ispunjavamo, a uz to imamo najbrže rastuću ekonomiju u Evropi, koja u prvih šest meseci beleži rast od 4,5 odsto BDP-a, uz rekordnu zaposlenost sa 2,36 miliona ljudi. Odgovornom ekonomskom politikom uspeli smo da održimo ravnotežu da se povećava minimalna zarada, ali i da dalje raste zaposlenost", smatra Mali.
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare