Mnogi hvale „brata Sija“ i donacije, a kineske investicije su, zapravo – zajmovi

Biznis 25. avg 202119:24 > 19:26 87 komentara

Nedavno istraživanje CeSida pokazalo je da 77 odsto ispitanika smatra da Kina ima pozitivan uticaj na Srbiju, kao i da trećina anketiranih misli da je ta zemlja najveći donator. Da li je baš tako? Stručnjaci upozoravaju da se kineski zajmovi prikazuju kao investicije i da Srbija mora da bude opreznija u povećanju duga prema toj zemlji. Predsednik Srbije poručuje da imamo plan kako da vratimo kineske kredite.

Pandemija koronavirusa Daleki istok učinila je još bliskijim – iako se zvanično ne zna šta je kineski zmaj poklonio Srbiji, a šta je i koliko Srbija platila – pojedinci za „druga Sija“ traže i bistu.

Istraživanje Srbija i svet otkrilo je da gotovo 80 ispitanika smatra da Kina ima pozitivan uticaj na Srbiju, a samo je 11 odsto onih koji uticaj te zemlje vide kao negativan. Poređenja radi pozitivan uticaj EU na srbiju prepoznaje 26 odsto ispitanika. A prema stavovima anketiranih, među najvećim donatorima bespovratne pomoći Srbiji u poslednjih dvadeset godina prednjači Kina, čak trećina tako misli, dok se EU na toj skali kotira slabije i od Rusije.

„Mi imamo režim koji se godinama trudi da stanje prikaže drugačijim nego što jeste, svi kineski zajmovi koji ulaze u Srbiju se prikazuju kao investicije, ali investicije su gradnja fabrika i prodaja robe, a ne davanje novca za izgradnju nedostajuće infrastrukture što kasnije treba da se sa kamatom vrati“, kaže Mihailo Gajić iz Libeka.

Možda se baš zato ne bi trebalo zapitati čime nas je Kina zadužila, već koliko smo se kod Kineza zadužili. Prešli smo 1,3 milijarde dolara, ali nije to mnogo, objašnjavaju stručanjaci, to je trenutno podnošljivih oko četiri odsto ukupnog javnog duga Srbije.

„Pozivamo na pojačani monitoring kada je u pitanju zaduživanje prema Kini, jer se u najvećoj meri tu radi o kreditima, a ne o grantovima kao u EU, s obzirom da je ukupan iznos raspoloživih sredstava u vidu zajmova zapravo 3,7 milijardi dolara, tako da ima prostora da Srbija uveća svoj dug prema Kini“, rekao je Strahinja Subotić iz Centra za evropske politike.

Da li treba da nas brine „crnogorski scenario“?

Prema nekim procenama, projekti koji se kineskim kreditom realizuju ili će uskoro početi da se realizuju u Srbiji koštaju oko devet milijardi evra. Kažu da crnogorski scenario, po kome krediti sa Dalekog istoka tu zemlju vode ka bankrotu, nas ne treba da brine.

„Kao da su nama Kinezi krivi što smo tražili za deset projekata njihove pare, pa nisu. Mi smo krivi ako nismo u stanju da izračunamo da li ćemo time da nedozvoljeno podignemo javni dug ili ne, kakve veze to ima sa Kinom? Nisu pare obojene i da li smo sposobni da to vratimo i da li će naš rast biti dovoljno velik i da to vratimo“, kaže predsednik Srbije Aleksandar Vučić.

Pa da li će?

„Doći će ljudi sa istoka, žuti ljudi i zavladaće svetom, i oni će da piju vodu sa reke Morave“, govorio je bivši predsednik Tomislav Nikolić.

Komentari (87)

Vidi sve komentare