Oglas

Mogućnosti veštačke inteligencije neverovatne, ali konačno rešenje i dalje "brusi" čovek

Madrid,,Spain,-,February,13,,2023:,Woman,Using,Chatgpt,,Ai
Kaspars Grinvalds / Shutterstock | Kaspars Grinvalds / Shutterstock

Na ona pitanja na koja ljudi nemaju odgovor - nema ni veštačka inteligencija. I svako ko bude nešto pravio u oblasti AI nužno će napraviti nešto - nesavršeno, kaže za portal N1 Slobodan Marković, savetnik za digitalne tehnologije u Programu Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Srbiji. AI može da, kaže Marković, generiše neočekivani raspored stvari koje smo imali u prošlosti. "Ali, to nije suštinski novo. Stvaranje neke ideje ni iz čega i dalje ostaje mesto gde čovek još nezamenljiv", navodi naš sagovornik.

Oglas

Veštačka inteligencija je, ističe Slobodan Marković - proizvod ljudi.

"Na neki način to je refleksija sveta u kojem živimo. AI je nastala kao naš odgovor na okruženje u kojem smo preplavljeni informacijama, i moramo u tome da se snađemo, a bez AI bismo u tome teško uspeli", navodi naš sagovornik.

1710263521-Slobodan-Markovic-UNDP-autor-fotografije-Stefan-DJakovic.jpg
Slobodan Marković Foto: Stefan Đaković | Slobodan Marković Foto: Stefan Đaković


Ljudi su, kaže,  oduvek - od vatre i točka, preko struje do veštačke inteligencije - inovirali da bi rešili neki svoj problem.

"I svi koji su inovirali u oblasti AI hteli su da naprave nešto dobro. Imali su u vidu neki dobar ishod. E sad, naravno, kao i sa svim ostalim izumima, tu se uvek javi neko ko kaže da to može da se iskoristi za nešto loše, za neku prevaru, kontrolisanje... I tu se onda svi uzvrpolje, pa se postavi pitanje - kako ćemo to da rešimo", kaže Marković.

I taj ciklus se, ističe, ponavlja za svaku tehnologiju koju smo imali.

Nekad automobili, danas AI


Marković podseća da smo sličan problem imali davno i sa automobilima.

Na početku nastanka automobila ljudi su, podseća, išli ispred vozila i trčeći mahali zastavicama drugim ljudima da se sklone.
"Pa su onda ograničavali brzinu automobila, da ne može da ide brže od toliko i toliko na sat. Potom su shvatili da treba postoji neki pojas u autu, pa neki vazdušni jastuk, a ne samo kočnica. I tako dalje. Tako da ćemo tu vrstu evolucije u razumevanju posledica primene veštačke inteligencije imati i sada. Međutim, ono što je različito u odnosu na neke prethodne tehnologije je to što su brzine razvoja veštačke inteligencije veoma, veoma velike", ukazuje sagovornik N1.

To, prema njemu, samo znači da mnogo širi krug ljudi mora da se uključi u razumevanje posledica AI, i uopšte razumevanje kako da se suočimo sa tim.

Marković ističe da je neophodno da budemo mnogo brži i agilniji.

Zakoni, ističe, neće biti dovoljni da regulišu ovu oblast.

"Neće biti dovoljan ni samo jedan zakon. Na primer, ovaj okvir EU o veštačkoj inteligenciji je samo neki opšti okvir koji je baziran na riziku, tako da stvari najrizičnije po društvo, koje mogu da ostave najteže posledice, mogu detaljnije da se gledaju i regulišu, i detaljnije da se ispituju. One koji imaju manji rizik po društvo - možemo manje da gledamo", navodi on.

Pažnja na određenim sektorima


Međutim, Marković ističe da smatra da ćemo u budućnosti morati da obratimo pažnju na različite sektore.

"Veliku ulogu u oblasti toga kako se veštačka inteligencija primenjuje u autonomnom vozilu imaće postojeće institucije kao što je Agencija za bezbednost saobraćaja. Agencija za lekove imaće veliku ulogu po pitanju kako se veštačka inteligencija koristi u medicini, jer ta institucija već ima neko iskustvo u vezi sa primenom prethodnih tehnologija u ovoj oblasti i mnogo bolje poznaje rizike", navodi on.
Slično je, smatra i sa Direktoratom za civilno vazduhoplovstvo Srbije, koji će, na primer, moći da se bavi regulativom u oblasti AI u vezi sa letećim dronovima.

Tako da ćemo, kaže, imati niz tih sektorskih regulatora koji će biti mnogo pozvaniji da analiziraju kako će veštačka inteligencija da utiče na različite sektore i da predlože neku regulativu.

"Na sve što nas je snašlo i sa čime se suočavamo - od političkih problema, erozije poverenja u institucije, dezinformacija, globalnih konflikata, klimatskih promena, poremećaja u globalnim lancima snabdevanja, inflacije i svega ostalog - sada ćemo morati da se bavimo i veštačkom inteligencijom. Ali, šta da radimo - tako nam je", kaže naš sagovornik.

AI u biznisu danas


Tehnologija veštačke inteligencije je univerzalna - može, ističe sagovornik N1, da se iskoristi u raznim oblastima i teško je predvideti kakav će uticaj biti na neku oblast i biznis, koliko će biti širok i kojom brznom će se to odvijati.

"Uticaj AI će se odvijati različitim brzinama u različitim oblastima. Neke oblasti će da pogodi brže i temeljnije, neke manje brzo i posledice će biti manje vidljive", kaže Marković.

Konačno rešenje brusi čovek


Veštačka inteligencija je bila i tema panela upriličenih u utorak 12. marta, na ovogodišnjem Danu internet domena Srbije pod nazivom "Budućnost je sada".

Govorilo se, između ostalog, i o primeni AI u kreativnoj industriji.

"Pre nekoliko godina nismo mislili da će primena AI prvo da pogodi kreativnu industriju. Očekivali smo da će to biti neki manuelni poslovi, ili da će AI prvo da zameni robotizovanu proizvodnju itd. Međutim, desilo se da danas imamo nešto o čemu pre 10 godina nismo mogli ni da razmišljamo - da na osnovu tekstualnog opisa generišemo sliku, na primer. Ili da na osnovu tekstualnog opisa generišemo neku muziku. Tako da je AI pogodila pre svih možda kreativne industrije i sada se to koristi na različite načine - da, na primer, oživimo neki nacrt, neku ideju. Na panelu smo videli da korišćenje AI omogućava neki početak rada - služi da da neku skicu, pa porodi ili varira neku ideju. Međutim, od tog momenta do pojavljivanja konačnog 'proizvoda' na tržištu, to dalje uobličava i brusi - čovek", ističe Marković.
I kaže da će to ostati tako još neko vreme.

"Upravo imajući u vidu karakteristike ove tehnologije - da se ona obučava na postojećim podacima i da ona suštinski reprodukuje neke prethodne obrasce, rekao bih da će to tako ostati još neko vreme. AI može da generiše neočekivani raspored stvari koje smo imali u prošlosti - da ih izgeneriše na neki novi način i mi to percipiramo kao novo. Ali, to nije suštinski novo. A generisanje neke ideje ni iz čega i dalje ostaje mesto gde čovek još nije zamenjiv", navodi naš sagovornik.

Kako AI menja posao


Da bismo, kaže, ocenili pravi uticaj AI, morali bismo da idemo mnogo detaljije i da pričamo sa ljudima koji se bave konkretnim oblastima.

"Moramo da pričamo s ljudima koji se konkretno bave, na primer kopirajtingom, o čemu je bilo reči i na panelu, i da njih pitamo - šta se menja kod tebe, šta je zamenljivo, šta je nezamenljivo, kako ćemo školovati ljude za to što se menja - ali to nije univerzalna stvar, jer ne možemo da školujemo ljude za AI, nego da ih školujemo u toj konkretnoj oblasti. Tako da mislim da moramo mnogo dublje da zaronimo, da bismo razumeli kako AI menja posao i  kako bismo mogli da se prilagodimo. A da nove mogućnosti dolaze i da su one neverovatne - to svakako", zaključuje Slobodan Marković.


Deep fake i dezinformacije

Takozvani deep fake omogućava da se, korišćenjem alata AI kreiraju, na primer, događaji koji se nisu ni desili, osobe koje ne postoje, kao što je bilo prikazano i na ovogodišnjem Danu internet domena Srbije, kada se prisutnima preko video linka obratila dr Emili Roberts, (nepostojeća) ekspertkinja iz oblasti marketinga i digitalnih medija, koja je u potpunosti kreirana za vrlo kratko vreme, korišćenjem AI alata.

Da li ćemo se suočavati sa sve više dezinformacija?

"I do sada smo imali dezinformacije, ali je ovde suština što postaje mnogo jednostavnije da se dezinformacije naprave. Taj alat je stavljen u ruke mnogo većem broju ljudi i 'kvalitet' tih dezinformacija postaje mnogo veći. Iskreno se nadam da to podiže cenu novinarima i medijima, koji će imati veću ulogu u tome da provere šta jeste, šta nije fejk. I da će, pošto uskoro neće moći da se razazna da li je neke izjava, na primer političara - prava ili nije, mnogima postati prvi refleks da tog političara zovu i pitaju: Da li si ti zaista to rekao ili nisi, pošto ovo zvuči previše dobro, ili previše skandalozno", navodi naš sagovornik.

Smatra da će u budućnosti rasti cena i značaj proverenih izvora i verifikovanih izvora informacija.

"Prave posledice toga ne mogu se sada sagledati. Možda je to pravo pitanje za medijsku struku - da sedne sama sa sobom i vidi šta ćemo dalje i kuda ćemo dalje", kaže Slobodan Marković.

Teme

Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?

Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare

Pratite nas na društvenim mrežama